Pedijatar dr Milošević: „Energetska pića u većoj količini mogu izazvati iznenadnu srčanu smrt! Potrebna je zabrana reklamiranja i prodaje maloletnicima i u blizini škola“

Foto: Canva

Prvo energetsko piće, kakvo poznajemo i danas, napravljeno je u Japanu početkom šezdesetih godina godina prošlog veka, kao lekoviti tonik koji pomaže u prevazilaženju umora kako se reklamira i do današnjih dana. Pored kofeina, sadržao je taurin i vitamine B grupe, ali i velike količine šećera.

Današnja energetska pića sadrže, u proseku (limenka od 250 ml): 80 mg kofeina, 27 g šećera, vitamine B kompleksa, glukonolakton i još različitih stimulansa u koje spadaju guarana, L-karnitin i taurin.

Veliko evropsko istraživanje iz 2011. godine (EFSA), u kome nije učestvovala naša zemlja, pokazalo je da zabrinjavajući broj dece i adolescenata konzumira energetska pića: 18% dece (40% u Češkoj), 68% adolescenata (82% u Češkoj), sa najvećom učestalošću konzumiranja u uzrasnoj grupi 15-18 godina.

Slično istraživanje, rađeno u Sloveniji 2022. godine (NJIZ), pokazalo je da preko 40% dece i mladih konzumira energetska pića: svaki peti jedanaestogodišnjak i svaki drugi petnaestogodišnjak. Drugo, manje istraživanje o navikama učenika osnovnih škola je pokazalo da ¼ učenika pije energetska pića kod kuće, što govori o tome da ni roditelji ne prepoznaju opasnost konzumiranja prevelike količine kofeina, a većina ga koristi pred ili u toku bavljenja sportom.

U našoj zemlji ne postoje zakonska ograničenja u prodaji energetskih pića deci i adolescentima. Ona se, uglavnom, prodaju kao bezalkoholna osvežavajuća pića, a reklamiraju se kao pića koja poboljšavaju sportske performanse, za povećanje koncentracije prilikom učenja, za adrenalinske sportske podvige i kao piće za zabavu. Neretko se meša sa alkoholom.

Kratkoročno, unos većih količina kofeina dovodi do poremećaaja srčanog ritma (i iznenadne srčane smrti), povišenja krvnog pritiska, glavobolje, dehidracije, povećane budnosti, može da prouzrukuje osećaj teskobe i anksioznost, a dugoročno uzimanje energetskih pića dovodi do povećanog lučenja hormona stresa i poremećaja sna. Svakodnevno konzumiranje većih količina može dovesti do gastritisa, akutnog oštećenja pankreasa, jetre i bubrega, epi-napada, psihotičnih epizoda, paranoje i halucinacija. Velike količine šećera u eneregetskim pićima dovode do oštećenja zubne gleđi, gojaznosti i dijabetesa tipa 2.

U našoj zemlji je potrebna široka kampanja i upoznavanje roditelja, profesora i trenera o opasnostima koje nosi konzumacija energetskih pića, kao i zabrana reklamiranja i prodaje maloletnicima i u blizini škola. Kod onih koji imaju predispoziciju i neprepoznata oboljenja, posledice mogu biti fatalne.

Autor: Dr Tatjana Milošević, pedijatar