Ocenjivanje i zaključivanje ocena u osnovnim i srednjim školama pitanje je koje često izaziva nedoumice kod roditelja i učenika. Važno je razumeti ko u stvari donosi konačnu odluku o oceni, kao i koja prava učenici i roditelji imaju ako smatraju da ocena nije pravedno izvedena. U ovom tekstu detaljno objašnjavamo pravni okvir koji reguliše ove procedure.
Kako se zaključuju ocene?
Tokom školske godine
U toku školske godine predmetni nastavnik ocenjuje učenika. Svaka ocena mora biti javno saopštena i obrazložena učeniku na samom času. Nastavnik ocenjuje na osnovu različitih tehnika provere znanja: usmenih odgovora, pismenih zadataka, kontrolnih vežbi i drugih aktivnosti.
Učenik mora biti ocenjen najmanje četiri puta u polugodištu iz većine predmeta, odnosno najmanje dva puta ako je nedeljni fond časova jedan čas nedeljno.
Na kraju prvog i drugog polugodišta zaključnu ocenu ne utvrđuje sam nastavnik. Procedura je sledeća:
1. korak – Predmetni nastavnik predlaže zaključnu ocenu
2. korak – Odeljenjsko veće utvrđuje zaključnu ocenu na osnovu predloga nastavnika
Odeljenjsko veće čine svi nastavnici koji predaju u tom odeljenju. To znači da zaključna ocena nije rezultat odluke jednog nastavnika, već kolektivnog razmatranja stručnog tela.
Kada odeljenjsko veće ne prihvati predlog nastavnika
Odeljenjsko veće može odbiti predlog zaključne ocene koji je dao predmetni nastavnik. U tom slučaju nova ocena se utvrđuje javnim glasanjem većine prisutnih članova odeljenskog veća, a utvrđena ocena se evidentira u dnevnik uz napomenu. U zapisniku odeljenjskog veća se šire obrazlaže razlog promene.
Zaključna ocena ne može biti veća od najveće pojedinačne ocene upisane u dnevnik tokom godine.
Zaključivanje ocene iz vladanja
Za razliku od predmeta, zaključnu ocenu iz vladanja predlaže odeljenjski starešina, a utvrđuje je odeljenjsko veće. Ocena iz vladanja odvija se na osnovu:
- Angažovanja učenika u vannastavnim aktivnostima
- Ponašanja prema drugim učenicima i zaposlenima
- Izvršavanja školskih obaveza
- Neopravdanih izostanaka
- Izrečenih vaspitnih i vaspitno-disciplinskih mera
Od drugog razreda osnovne škole, ocena iz vladanja utiče na opšti uspeh učenika.
Prava učenika i roditelja: prigovor na ocenu
Prigovor na ocenu tokom školske godine
Učenik ili roditelj ima pravo da podnese prigovor na ocenu u roku od tri dana od dana kada je ocena saopštena i upisana u dnevnik. Prigovor se podnosi direktoru škole u pisanoj formi, a direktor je dužan da ga razmotri u roku od tri dana i donese odluku koju dostavlja podnosiocu prigovora i nastavniku.
Kada direktor utvrdi da je prigovor osnovan
Ako direktor proceni da ocena nije javno saopštena ili obrazložena, ili da ocenjivanje nije sprovedeno u skladu sa propisima, direktor poništava ocenu i pojačava pedagoško-instruktivni rad sa nastavnikom. Zatim obrazuje komisiju za proveru znanja učenika koja ima tri člana, od kojih su dva stručna za predmet ili oblast predmeta. Nastavnik čija je ocena poništena upućuje se na stručno usavršavanje iz oblasti ocenjivanja i komunikacijskih veština.
Komisija ponovo pregledava pisani rad ili ponovo ispituje učenika (ukoliko je reč o usmenoj proveri). Ocena komisije je konačna.
Prigovor na zaključnu ocenu
Učenik ili roditelj može podneti prigovor na zaključnu ocenu (ocenu na kraju polugodišta) u roku od tri dana od dobijanja đačke knjižice ili svedočanstva. Ako direktor utvrdi da zaključna ocena nije izvedena u skladu sa propisima, poništava je i vraća odeljenjskom veću na razmatranje i zaključivanje.
Prigovor na ocenu na ispitu (za vanredne učenike)
Za vanredne učenike koji polažu ispite, prigovor na ocenu sa ispita podnosi se u roku od 24 sata od saopštenja ocene. Ako direktor utvrdi da je prigovor osnovan, poništava ispit i obrazuje novu komisiju (u kojoj ne mogu biti članovi prethodne komisije), a učenik polaže ispit ponovo.
Prigovor na odluku direktora: obraćanje prosvetnom savetniku
Ako direktor donese odluku da prigovor nije osnovan, a podnosilac prigovora (učenik ili roditelj) smatra da jeste, postoji mogućnost daljeg žaljenja. Podnosilac prigovora može podneti prigovor na odluku direktora prosvetnom savetniku, koji je dužan da odluči po prigovoru u roku od sedam dana i dostavi odluku direktoru ustanove i podnosiocu prigovora u roku od tri dana od donošenja odluke. Ovo je najviši nivo pravne zaštite u postupku prigovora na ocenjivanje.
Važne napomene
Pedagoška dokumentacija
Nastavnik je dužan da vodi pedagošku dokumentaciju (u elektronskom i/ili pisanom obliku) koja sadrži:
– Podatke o postignućima učenika
– Procesu učenja i napredovanju
– Datim preporukama
– Ponašanju učenika
Ova dokumentacija koristi se prilikom odlučivanja po prigovoru ili žalbi na ocenu.
Pisani radovi
Škola je dužna da čuva pisane radove učenika do kraja tekuće školske godine i/ili do okončanja postupka po prigovoru.
Postupak kada roditelji više od polovine odeljenja prigovore na rad nastavnika
Novi Pravilnik o ocenjivanju iz 2024. godine uveo je posebnu proceduru: ako roditelji više od polovine učenika iz istog odeljenja smatraju da određeni nastavnik ne sprovodi nastavu, vrednovanje i ocenjivanje u skladu sa propisima, oni mogu podneti dopis školi.
U tom slučaju, odeljenjski starešina obaveštava nastavnika, nadležno stručno veće i direktora, a direktor, stručni saradnik i sekretar izrađuju plan pojačanog instruktivno-pedagoškog uvida u rad nastavnika. Ako roditelji nisu zadovoljni odlukom direktora, mogu se obratiti nadležnoj školskoj upravi u roku od sedam radnih dana.
Zaključak
Sistem ocenjivanja u Srbiji zasnovan je na principu kolektivne odgovornosti (zaključne ocene utvrđuje odeljenjsko veće, a ne pojedinačni nastavnik) i višestepene pravne zaštite (prigovor direktoru, pa prosvetnom savetniku).
Ključno je razumeti:
– Predmetni nastavnik tokom godine ocenjuje samostalno, ali zaključnu ocenu utvrđuje odeljenjsko veće
– Svaka ocena mora biti javno saopštena i obrazložena
– Učenici i roditelji imaju pravo na prigovor u roku od tri dana
– Direktor škole je prvo mesto žaljenja, a prosvetni savetnik drugo
– Komisija za proveru znanja donosi konačnu odluku u slučaju osnovanog prigovora
Poznavanje ovih procedura omogućava i roditeljima i nastavnicima da postupaju u skladu sa zakonom i štite prava učenika, uz poštovanje principa objektivnog i pravednog ocenjivanja.
Tekst je pripremljen na osnovu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018, 10/2019, 6/2020, 129/2021, 92/2023), Pravilnika o ocenjivanju učenika u osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Sl. glasnik RS“, br. 10/2024) i Pravilnika o ocenjivanju učenika u srednjem obrazovanju i vaspitanju („Sl. glasnik RS“, br. 10/2024).













Moooolim Vas…
Molim vas kada tumačite zakone i pravilnike da pažljivije čitate i pišete. Ovakvim pristupom možete neke roditelje, učenike a možda i nastavnike dovesti u zabludu.
Naime, sve ste lepo opisali i razjasnili, osim dve činjenice.
1. Učenik mora biti ocenjen najmanje 4 puta u polugodištu, kao što ste naveli, u OSNOVNOJ školi, ali niste rekli da je u SREDNJOJ najmanje TRI.
2. Ono što je najvažnije – naveli ste da Odeljenjsko veće utvrđuje zaključnu glasanjem ali ste izostavili da Odeljenjsko veće može da promeni predlog zaključne ocene predmetnog nastavnika ISKLJUČIVO uz obrazloženje prema KRITERIJUMIMA UTVRĐENIM Pravilnikom o ocenjivanju.
To u prevodu znači da OV ne glasa po nekom osećaju, osećanju, mišljenju, smatranju i slično, nego po ISTIM kriterijumima koje je morao da primeni i predmetni nastavnik. A to znači da OV utvrđuje ocenu tako što potvrđuje predlog nastavnika, OSIM kada nastavnikov predlog nije u skladu sa kriterijumima iz Pravilnika.
I treće, mogli ste ljudima pojasniti i situacije kada se učeniku NE MOŽE zaključiti ocena.
Molim vas, obratite pažnju, poluinformacije tj. nepotpune i jednostrane informacije za neupućene nanose više štete nego kada nema informacija.
Bravo, Ana! U potpunosti se slažem sa Vama. Ovo je delimično jednostrano iznošenje. Još nešto. Razumem da je tekst napisan prema važećem Zakonu i pravilnicima, ali zašto ne navedete i to da ima dosta slučajeva kada Odeljenjsko veće glasa za podizanje ocene samo zato što pojedinim učenicima „fali jedna ocena“ do određenog uspeha, a ne zato što je nastavnik pogrešno izveo zaključnu ocenu? Dakle, to se zove zloupotreba OV. Zatim, naveli ste jedan princip zaključivanja ocena. Šta je sa drugim koji je, u suštini, najpravedniji i predstavlja zaključivanje ocene na osnovu aritmetičke sredine svih unetih ocena u toku CELOG POLUGODIŠTA TJ. CELE ŠKOLSKE GODINE. Dalje, napišite i to kada učenik može ostati neocenjen i kada se upućuje na razredni ispit.
Na kraju, zamolila bih vas da jednom napišete i tekst o pravima nastavnika, kao i o dužnostima, obavezama o odgovornosti učenika i roditelja i šta se može desiti tj. koje su procedure/kazne ako ih ne poštuju.