Predrasude koče „učenje na daljinu”

U Srbiji vlada uverenje da znanje i diploma stečeni onlajn studiranjem manje vrede.

ucenje-na-daljinuDok svetski univerziteti širom otvaraju vrata „studiranju na daljinu” i nude za male pare svoje najprestižnije kurseve, u Srbiji se na prste jedne ruke mogu nabrojati fakulteti koji pružaju mogućnost onlajn sticanja diplome, i to samo za naše akademce, jer su studije na srpskom jeziku.

Prestižni Institut za tehnologiju u Džordžiji (Georgia Tech) otišao je korak dalje i od januara planira da studentima širom sveta ponudi svoje masovne onlajn kurseve za sticanje master diplome iz kompjuterskih nauka. I cena će biti pristupačna, samo 6.600 evra, naspram 45.000, koliko plaćaju redovni studenti koji su smešteni u kampusu, a predavanja putem interneta moći će da slušaju i oni koji žele da pohađaju kurs, ali im nije cilj diploma, i to – besplatno.

U našoj zemlji u uvođenju novina iz akademskog sveta prednjače privatni univerziteti, iako smo još daleko u poređenju sa Stenfordom, Harvardom ili MIT. Na Beogradskom univerzitetu osnovne studije na daljinu ima samo Fakultet organizacionih nauka, a deo programa i Filološki, Elektrotehnički, Medicinski. Na Ekonomskom fakultetu su do 2008. godine imali studije na daljinu, a sada nameravaju da ponovo pokrenu ovaj program, koji je godišnje pohađalo između 150 i 200 akademaca.

dru-ucenje_620x0Nedavno je na Univerzitetu u Beogradu osnovan i Centar za elektronsko učenje i obrazovanje na daljinu, čija je uloga da pomogne fakultetima u osnivanju sopstvenih studijskih programa koji bi se pohađali putem interneta.

Prof. dr Milan Martić, dekan Fakulteta organizacionih nauka, kaže da je problem u predrasudama i strahu da znanje i diploma stečeni na ovaj način neće imati istu težinu kao i ono koje se stiče tokom redovnog studiranja.

– Studije na daljinu, nažalost, nisu zaživele u Srbiji na pravi način. I dalje se roditelji plaše da upišu decu, smatraju da su to studije drugog reda i imaju pogrešno uverenje da deca neće biti dovoljno posvećena. Taj strah je bezrazložan. Odgovorno tvrdim da nema razlike u znanju, diploma je ista, ljudi se zapošljavaju kao i oni koji su studirali na klasičan način – ističe dr Martić i dodaje da je ovde ovaj oblik studiranja prvi put pokrenut 2004. kao i da je jedino FON od državnih fakulteta u Beogradu zasad akreditovao studije na daljinu i to za 80 akademaca.

Studije su malo skuplje od redovnih, dodaje dekan, zato što je neophodan moćan server.

U Srbiji po zakonu nije dozvoljeno da se ispiti polažu putem interneta, tako da virtuelne mogućnosti počinju i završavaju sa onlajn udžbenicima, predavanjima i konsultacijama, ali se na polaganje dolazi na fakultet.

Kada je reč o privatnim univerzitetima, pionir u ovom poslu bio je Megatrend, koji je još 2001. godine pokrenuo Virtuelni univerzitet (VUM) nakon što je njihov softver dobio međunarodno priznanje na konferenciji u San Francisku.

– Do sada je diplomiralo više od 800 studenata. Neki od njih su VUM upisali redovno, posle srednje škole, ali ima i starijih generacija. Imamo studente iz celog sveta, to su uglavnom Srbi iz Kanade, Australije… Za sada su studije na srpskom jeziku, a za godinu dana planiramo da krenemo i sa programom na engleskom jeziku. Studije su jeftinije nego redovne – kaže prof. dr Mića Jovanović, rektor Megatrend univerziteta.

Kako objašnjava, student može u svakom trenutku iz svoje fotelje da ukuca šifru i uđe na Virutelni univerzitet, gde se nalaze svi potrebni udžbenici, više od 100 predmeta i pasivni i aktivni konsultanti. Ukoliko ima neko pitanje, može da ga postavi, a odgovor će dobiti iz baze sa dva miliona odgovora. Ukoliko među njima ne postoji odgovarajući odgovor, student u svakom trenutku može da kontaktira sa profesorom, koji je dužan da odgovori u roku od 24 časa, a njegov odgovor se automatski pridružuje bazi podataka.

A o tome koliko ima predrasuda u Srbiji govore i iskustva Nacionalne službe za zapošljavanje. – Poslodavci traže proveru samog studijskog programa, to jest pitaju da li su studenti polagali ispite na tradicionalan način. Ukoliko jesu, onda prihvataju te diplome, ukoliko nisu – onda zaziru od njih – navode u NSZ.

Sandra Gucijan

Preuzeto: politika.rs