Ružić: Platni razredi razdvojiće “žito od kukolja”

Odeljenja u Beogradu čini u proseku 27 učenika, a na nivou republike 19 đaka, piše Politika. Ovaj dnevni list prenosi i deo razgovora koji se vodio na jedinoj javnoj raspravi o nacrtu strategije obrazovanja održanoj od 19. februara do 10. marta.ž

Foto: RTV, Dejan Kreculj

– Sve što pričamo o unapređenju kvaliteta obrazovanja u vezi je s novcem. Kada će smanjenje broja učenika u odeljenju biti strateški cilj? Kad više od 30 učenika u jednom odeljenju saberemo sa četiri đaka u odeljenju neke seoske škole, prosek je oko 18, ali to nije realno. Jednosmenski rad jedini je način da se realizuju i svi vannastavni programi za koje većina škola nema uslove jer rade u dve smene. Platni razredi su pomenuti, a to je osnovni način da se nastavnici motivišu da ulaze u odeljenja… – rekla je na raspravi Jasna Janković, predsednica USPRS.

Kako joj je Branko Ružić, ministar prosvete, odgovorio „iz perspektive predstavnika sindikata, svakako, ne može da pokaže mnogo viši stepen zadovoljstva”, ali iz „perspektive realnosti i budžeta kojim se domaćinski raspolaže u obrazovanje je u poslednjih osam godina uloženo više nego za tri decenije ranije”.

Ministar se osvrnuo i na platne grupe i razrede.

– Nadam se da ćemo doći do održivog rešenja koje ni na koji način neće nekoga ugroziti. Analize govore da će biti potrebno od dve do tri godine da se taj sistem uredi, i da će on biti transparentniji, pravičniji, kompetitivan, da će razdvojiti žito od kukolja, radnike od neradnika, u svakoj javnoj službi pa i u prosveti – objasnio je Ružić.

Posle uvođenja platnih razreda sledi vrednovanje rada po novim kriterijumima, što jedva čekaju i prosvetni radnici i kreatori obrazovnih politika, kako uverava Miloš Blagojević, pomoćnik ministra za srednje obrazovanje.

On je podsetio da uvođenje jednosmenskog rada već traje kroz pilot-projekat i da je u tom režimu trenutno 17 odsto škola, odnosno 404 ustanove, a plan je da do 2023. godine taj procenat bude 30%.

Po mišljenju predstavnika prosvetnog vrha, pitanje koliko će učenika biti u odeljenju jeste jedno od najvažnijih, ali nije od najprioritetnijih za budućnost obrazovanja.

– Tu je ključna mreža škola. Ona iz 2018. godine nije završena, tada je bilo 45 odsto lokalnih samouprava koje je nisu uradile, a sada je ostalo još oko 24 posto lokalnih samouprava da urade mrežu škola. Kada se to realizuje, otvara se novo pitanje, da se pregrupišu prostor i resursi, a znamo da je problem gašenje škola u seoskim mestima – kazao je Pašić.

Zakon kaže da kada prosvetna vlast utvrdi da lokalne samouprave nisu donele akt o mreži škola ministarstvo im daje rok da to urade za 30 dana, a ukoliko i tada posao ne bude završen, ministarstvo ima rok od 30 dana da uradi mrežu škola, i to se odnosi na predškolske ustanove i osmoletke, dok je mreža srednjih škola, svakako, obaveza resornog ministarstva – još nedovršena obaveza iako su svi zakonom predviđeni rokovi istekli.

Izvor: Politika / Zelena učionica