Učenike prvog i petog razreda osnovne škole i prvog razreda gimnazije od septembra sledeće godine očekuje novo gradivo, nov način učenja i novi udžbenici, ali i manje lektire.
Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja izradio je nove nastavne planove i programe za ove razrede da bi bili usmereni ka ishodima.
– To znači da se nastava i učenje više neće svoditi na puko nabrajanje i memorisanje činjenica, već će naglasak biti na problemskoj i programskoj nastavi, na međupredmetnom povezivanju. Komunikacija, timski rad, uvođenje preduzetništva i celoživotno učenje neke su od veština koje će se više razvijati, učenici će sami dolaziti do nekih podataka, ali biće i više kritični – priča Gordana Mijatović iz Zavoda.
Za prvačiće projekti
Jedna od najvećih promena za prvake u osnovnim školama je uvođenje projektne nastave.
– Izborni predmeti postaju sekcije, a uvodi se čas projektne nastave na kojem bi učiteljica sa decom obrađivala pojedine teme kroz više predmeta, a grupe đaka bi radile i određene projekte da bi polako shvatali šta je to timski rad. Đaci će pri tome koristiti i telefone i računare za učenje – kaže Mijatović.
Programi su rasterećeni sadržaja koji su deci previše apstraktni i oslanjaju se na iskustvo koje deca donose u školu.
– Program za prvi razred usmeren je na detetovu najbližu okolinu da bi ono širilo vidike kako bude raslo. Primera radi, kada su u pitanju praznici, iz predmeta Svet oko nas, đaci će učiti o Novoj godini, Božiću, Svetom Savi i o drugim praznicima iz njihovog neposrednog okruženja (porodica i škola), dok će npr. o državnim praznicima učiti u četvrtom razredu kada budu učili o svojoj otadžbini – objašnjava Mijatović.
Petaci rasterećeniji
U grupi koja je radila na izmenama za peti razred uključeni su i učitelji da bi se stekla bolja slika o tome sa kojim znanjima oni dolaze kod nastavnika.
– Program za peti razred je najviše rasterećen, sadržaji su ili izbačeni ili prebačeni u više razrede. Najbolji primer je biologija – gradivo je podeljeno u pet oblasti: poreklo i raznovrsnost života, jedinstvo građe i funkcije kao osnova života, nasleđivanje i evolucija, život u ekosistemu i čovek i zdravlje. U svakom narednom razredu će se njihovo znanje produbljivati – kaže Gordana Mijatović.
Komunikacija, timski rad, preduzetništvo, istraživanje, kritično mišljenje cilj su izmena
Više časova u gimnaziji
Za razliku od nastavnih planova za osnovce koji su usvojeni i za koje je objavljen javni poziv izdavačima za pisanje udžbenika, gimnazijski plan je tek prosleđen Ministarstvu prosvete kao predlog.
– Đaci će po svojim afinitetima birati po dva izborna predmeta koja su multidisciplinarna i koja će učiti kroz istraživačku i projektnu nastavu. Ipak, glavna novina bi bila da prirodne nauke dobiju više prostora za vežbe, a insistiraće se da se one uvedu i na društvene predmete i jezika – najavljuje Mijatovićeva.
Tako bi đaci na časovima filozofije imali debate, a iz istorije bi više vremena provodili istražujući.
– Gimnazijalci bi, umesto sadašnjih 31 čas, imali 33 časa nedeljno, koliko imaju i učenici srednjih škola za časove vežbi – kaže Mijatović.
Ona ističe da je ideja Ministarstva da za četiri godine ceo sistem bude reformisan i da se tada realizuje eksterna matura.
Menjaće se i lektire
Gordana Mijatović ističe da su lektire na svim nivoima smanjene.
– U prvom razredu se vratilo čitanje u nastavcima da bi se đaci navikavali da čitaju duža dela iz više puta, da povezuju pročitano. Takođe, smanjen je broj književnih dela, ali će se povećati izbornost – najavljuje Mijatović.
Tako npr. u petom razredu neće biti obavezna dela Žila Verna i Milovana Vitezovića, pesme Branka V. Radičevića: „Kad mati mesi medenjake“ i „Kad otac bije“, a u gimnaziji više se neće izučavati barok kao pravac, Danilo Kiš „Rani jadi“, Šiško Menčetić, Džore Držić, a iz narodne kniževnosti izostavljene su pesme „Sunce se djevojkom ženi“ i “Boj na Mišaru“, kao i pripovetke „Djevojka brža od konja“ i „Zlatna jabuka i devet paunica“.
Milica Rašić
Izvor: Blic
Ludo burazeru,pa škole postaju spejs šatlovi, vau.Konačno će i kabineti u školama sa svim nastavnim sredstvima ugledati svetlo dana,a biće posla i za laborante.Čeka nas svetla budućnost i veliki prosperitet,ko ne bude radio u školi stvarno će mu biti žao.
Deka Mraze,
U ovo ce neko i da poveruje jer
„Srbija je prva u Evropi po broju funkcionalno nepismenih, gde više od milion ljudi nema ni osnovnu školu“
„Srbija je druga zemlja u svetu po egzodusu mozgova“
Dakle NAMERNO zapusteni i namerno pusteni. Ciklus je zatvoren.
Koliko dopunskog posla za roditelje u decjem timskom radu!!!
Poštovana Gordana, iskoristite taj posao za otkrivanje onog gde se Vaše dete nalazi u procesu odrastanja. Proverite koliko je sporemno i istrajno u radu. Proverite koliko je napredovalo. Možda je naučilo nešto novo, a niste to primetili. Nemojte raditi umesto deteta (znam da je to najlakše i najbrže) jer od toga nema niko koristi. Ni dete (ništa nije naučilo), ni Vi (moraćete ovakav posao stalno ponavljati, jer dete i dalje neće smeti da se upusti samo), ni nastavnik (svaki gost u učionici razlikuje dečji rad od ,,dečjeg rada“). Još ako pred detetom grdite i proklinjete onog kome pade na pamet da se mlatite glupostima…
Dete treba da nauči da sarađuje sa drugima, mora da zna koliko je sposobno, mora da prevaziđe malodušnost, mora da zna gde su mu granice. Bez toga, sutra će srljati u životu, odustajaće i pred najmanjim preprekama, neće ustajati posle pada. Biće izgubljeno bez Vas i Vaše podrške, bez obzira koliko godina da ima. Roditeljstvo je najteži, najduži i najodgovorniji posao, ali je zato, uživanje u njegovim plodovima nezamenljivo. Samo napred, istrajno, za budućnost jednog novog čoveka! 🙂
MI roditelji moramo dfa radimo posao vas nastavnika,jer vas nastavnike mrzi i da zivite,a kamoli da decu naucite gradivu znate da strajkujete i zanovetate,a da radite tesko.
Cilj promena, pise u tekstu, je poboljsanje: komunikacije, istrazivanja, kritickog misljenja. Nejasno je kako se to moze postici ukidanjem i smanjenjem lektira. Dete ce citajuci upravo razvijati svoje sposobnosti uvidjanja, razumevanja, logickog povezivanja, zakljucivanja, interpretiranja i na kraju, kreiranja. Ako sve ove sposobnosti ne postoje i ne neguju se citanjem i razvojem imaginacije, naravno da nista nece biti ni od vestine komunikacije, razvoja kritickog misljenja i slicnih stvari.
Obrazovsnje je proces a taj proces osetljiv je na sve nagle promene, posebno nekorisne i besmislene.
Pobrojani naslovi su u nastavi dobro prihvaceni, zanimljivi i dobra podloga za korelaciju s drugim predmetima. U njima se razmatraju mnoge stvari koje su ucenicima zanimljive, kao u Kisovom delu „Rani jadi“, na primer.
Prilika da se nesto kaze o dubrovackoj knjizevnosti koja predstavlja (i) srpsku kulturnu bastinu nestaje ukidanjem tekstova o njoj.
Ono sto je u tekstu navedeni cilj nece se postici navedenim promenama, niti je to moguce.