Baka-efekat: Život uz unuke i redovne obaveze duži je za šest godina

Baka efekat je pojava koja objašnjava dugovečnost ljudi u određenim delovima sveta. To su društva u kojima stari ljudi žive sa svojim familijama, i uključeni su u svakodnevni život tako što rade u domaćinstvu i brinu o unucima.
Zapravo, ne samo život sa bližnjima produžava život baka i deka u proseku za šest godina, već se i deca koja rastu uz bake i deke manje razboljevaju i imaju manju stepen smrtnosti.

Da je uloga starih žena u zajednici ključna uočili su i evolucionisti, i tako je nastala baka-hipoteza. Naime, žene su, za razliku od muškaraca, ograničene kada je u pitanju doba plodnosti. Zašto onda žive toliko dugo nakon ulaska u menopoauzu? Naučnici smatraju da je to upravo zato što njihova briga o unucima i doprinos koji u starosti daju zajednici ključna za uspešan opstanak, i povećava izglede da se njihovi geni održavaju u budućim pokolenjima. Samim tim što dugovečne bake imaju više potomaka, njihovi geni za dugovečnost se prenose dalje i šire po populaciji.
Den Bjutner, istraživač dugovečnosti, posebno je obratio pažnju na uticaj angažovanosti u poznim godinama da dužinu života. U takozvanim “Plavim zonama”, oblastima sa najviše stogodišnjaka, ne postoji ideja o “penzionisanju” već su ljudi veoma fizički aktivni i u svojim devedesetim – okopavaju baštu, ribare, kuvaju, puno pešače. Štaviše, kako odmiču godine, tako im je društveni život sve bogatiji – večeri provode u druženju, na igrankama, brinu o unucima i uživaju puno pažnje i poštovanja cele zajednice. U ovakvim društvima smatra se sramotom poslati roditelje u starački dom.
Imati svrhu i razlog da se gura dalje i naporno radi jedan od najboljih recepta za dugovečnost. Zbog toga je po život najrizičniji događaj u poznijim godinama – odlazak u penziju, objašnjava Bjutner.
 
Izvor: Detinjarije