Deca školskog uzrasta i govorno-jezičke teškoće

Odgovari na često postavljena pitanja o tome kako pomoći deci sa govorno-jezičkim izazovima prilikom usvajanja školskih veština i veština čitanja i pisanja.
Koji su najčešći govorno-jezički izazovi sa kojima se suočavaju deca školskog uzrasta?
Poremećaji govora i jezika se mogu odraziti kako na izgovor, tako i na percepciju, razumevanje i analiziranje informacija. Govorni poremećaji uključuju poremećaje glasa, poremećaje govorne fluentnosti i poremećaje u izgovoru pojedinih glasova. Sa druge strane poremećaji jezika podrazumevaju detetovu nesposobnost ravnopravnog učešća u razgovoru, razumevanju drugih, rešavanju problemskih situacija, čitanju i razumevanju pročitanog i izražavanju sopstvenih misli putem govora ili putem pisane reči.prava-deteta
Kako se govorno-jezički poremećaji odražavaju na uspeh u učenju?
Veštine komunikacije su presudne za sticanje životnog iskustva. Ovo se posebno odnosi na decu koja razvijaju jezik jer je on važan za zdrav mentalani razvoj i učenje. Čitanje, pisanje, gestikulacija (neverbalna komunikacija), aktivno slušanje i govorenje predstavljaju različite “forme” jezika koje koristimo u komunikaciji. Dete uči koristeći proces komunikacije. Mogućnost da sa vršanjacima i odraslima aktivno učestvuje u komunikaciji je od presudnog značaja za proces obrazovanja deteta i predstavlja preduslov za dobar uspeh u školi.
Zašto su govorno-jezičke veštine važne za obrazovanje i opismenjavanje?
Preduslov za uspešno usvajanje veština čitanja i pisanja jeste pravilno usvojen govor i jezik.
Pisani i govorni jezik su međusobno usko povezani i imaju uzajamno recipročan odnos. Svaki se dopunjuje sa onim drugim prilikom opismenjavanja i učenja. Ovaj proces se odvija od ranog detinjstva, tokom školskih dana i nastavlja se u odraslom dobu.
Koji znaci ukazuju da komunikacijske sposobnosti utiču na uspeh deteta u školi?
Deca sa govorno-jezičkim poteškoćama vrlo često postižu lošiji uspeh u školi nego njihovi vršnjaci, suočavaju se sa poteškoćama u čitanju i pisanju, imaju izazove u razumevanju jezika i teže se izražavaju jezičkim putem, vrlo često ne razumeju situacije u socijalnom kontekstu, izbegavaju školske obaveze i pokazuju niža postignuća na testovima.
Teškoće u aktivnom slušanju, govoru, čitanju i pisanju mogu biti rezulat problema u razvoju jezika. Ove poteškoće se mogu javiti u izgovoru, shavatanju i prepoznavanju jezičkih zvukova, glasova, slogova, reči i rečenica. Osobe koje se suočavaju sa izazovima u čitanju i pisanju (disleksija i disgrafija) takođe mogu imati poteškoće u korišćenju jezika kao vida komunikacije, mišljenja i učenja
. Kako logoped može pomoći u otklanjanju ili ublažavanju govorno-jezičkih poteškoća?
Logopedi rade na prevenciji, dijagnostici i tretmanu govornih i jezikih poremećaja. Usluge govorno-jezičke terapije i otklanjanja poteškoća u komunikaciji se pružaju individualno ili u malim grupama. Logoped može pomoći deci da poboljšaju svoje komunikacijske sposobnosti, da unaprede veštine neophodne za efikasno rešavanje problemskih situacija i da postanu bolji donosioci odluka. U tom smislu, logopedi rade sa decom na unapređenju memorijskih sposobnosti, apstraknog mišljenja, vokabulara i socijalnih veština. Ove sposobnosti pomažu deci ne samo u lakšem savladavanju školskih veština, već i u boljem snalaženju u komunikaciji sa vršnjacima. Na ovaj način logoped može pomoći detetu da prevaziđe poteškoće sa kojima se susreće, da unapredi samopouzdanje i da otkrije svoje talente.
Dragana Filipović, diplomirani defektolog – logoped, Edukativni centar