Rezultati završnog ispita upozoravaju da je stanje u obrazovanju ozbiljno, upozorio je danas Forum srednjih stručnih škola Srbije. Ističu da zabrinjava činjenica da je prosek bodova na ovogodišnjem testu iz maternjeg jezika (srpski i osam jezika nacionalnih manjina) 10,67 poena, što je za 0,88 poena manje u odnosu na prošlu školsku godinu.
”Ovakav pad rezultata ne sme se ignorisati. Umesto traženja opravdanja, potrebno je otvoreno govoriti o uzrocima i preuzeti odgovornost. Direktori škola, nadležne službe, nastavnici i Ministarstvo prosvete – svi učesnici obrazovnog sistema moraju se zapitati zbog čega rezultati iz godine u godinu pokazuju zabrinjavajuće trendove.” – navodi se u saopštenju koje potpisuje predsednik Milorad Antić.
Posebno, dodaje se, zabrinjava činjenica da se nedovoljno insistira na razmišljanju, kritičkom promišljanju i razvoju funkcionalne pismenosti učenika.
Ukoliko učenici tokom školovanja ostvaruju visoke ocene, a rezultati na završnim ispitima pokazuju niži nivo znanja, neophodno je preispitati i sadržaj nastave i način provere znanja.
Iz Foruma ističu da je potrebno razmotriti da li je obim gradiva prilagođen mogućnostima učenika, ali i da li su kriterijumi ocenjivanja ujednačeni među školama. Provere znanja i testovi na nivou stručnih veća mogli bi da doprinesu usaglašavanju kriterijuma i objektivnijem vrednovanju postignuća učenika.
Sve češće se postavlja pitanje da li je došlo do „inflacije” odličnih ocena i da li se ocenjivanje u nekim slučajevima udaljilo od realnog nivoa znanja učenika. Ukoliko postoji nesklad između školskih ocena i rezultata na standardizovanim testovima, o tome se mora razgovarati otvoreno i bez predrasuda, dodaju iz Foruma srednjih stručnih škola.
”Kada obrazovni sistem beleži ovakve rezultate, neko mora da preuzme odgovornost. U interesu učenika, roditelja i društva u celini, neophodno je utvrditi gde nastaju propusti i preduzeti konkretne mere za unapređenje kvaliteta nastave, objektivnosti ocenjivanja i stvarnog znanja učenika.” – stoji u dopisu.
Kako ističu iz FSSŠ, zadovoljstvo svih učesnika u procesu ne može biti cilj samo po sebi.
”Cilj mora biti kvalitetno obrazovanje i znanje koje će učenicima omogućiti uspešno dalje školovanje i život. Zato o ovom problemu ne smemo ćutati, već ga moramo ozbiljno analizirati i rešavati. Samo otvorenim razgovorom, jasnim standardima i odgovornošću svih učesnika možemo vratiti poverenje u obrazovni sistem i unaprediti kvalitet obrazovanja.” – zaključak je saopštenja Foruma srednjih stručnih škola.











A da nije možda zbog štrajka? Zar niste rekli da nije bitno što gube godinu? Šta bi tek bilo da testiramo srednje škole bolje i da ne mislim, mogu misliti koliko tek oni imaju znanja posle spavanja u školi. 🤣
Srednja škola da se pozabavi svojim kriterijumima ocenjivanja, a osnovnu da ostave na miru. Neka daju deci normalna i konkretna pitanja iz srpskog jezika koja ocenjuju isključivo znanje srpskog jezika, pa biste se iznenadili rezultatitima, a ne da sa decom, koja bukvalno rade prijemni, igrate igrice – ,,dva tačna i ni jedan netačan“ i ostale kretenizme… Ako želite PISA test, uvedite ga za pojedine škole kao zaseban test, a vratite normalna pitanja iz srpskog jezika!
Pre nego što se uopšte upustimo u dublju analizu obrazovnog sistema, prijemnih ispita i međunarodnih standarda, dužni smo da krenemo od osnova – od samog srpskog jezika na koji se pozivate.
Kada već držite lekcije o tome šta su „normalna pitanja iz srpskog jezika“, bilo bi lepo i lekovito da za početak savladate njegov pravopis. U srpskom jeziku se piše nijedan, a ne „ni jedan“ (osim u izuzetnim kontekstima naglašavanja suprotnosti, što ovde nije slučaj). Prilično je ironično da neko brani znanje maternjeg jezika pravopisnom greškom.
A sada o suštini i „kretenizimima“ koje pominjete:
Ideja da se PISA test uvede „samo za pojedine škole“ pokazuje fundamentalno nerazumevanje onoga što PISA uopšte jeste. PISA nije elitni kviz za odabrane, već međunarodno priznati merač funkcionalne pismenosti petnaestogodišnjaka širom sveta. Ona ne testira koliko su deca sposobna da reprodukuju definicije naizzust, već koliko umeju da primene ono što su naučila u realnom životu. Ako su naši učenici na tim testiranjima redovno ispod proseka, to nije krivica PISA testa, već alarm da nam deca iz škola izlaze sa diplomama, ali bez suštinskog razumevanja pročitanog.
Sklonost ka traženju „jednostavnih pitanja“ i liniji manjeg otpora upravo nas je i dovela do ove tačke. Problem ovogodišnjeg završnog ispita nije u tome što je test iz srpskog jezika bio logički zahtevan, već u tome što ostali testovi nisu pratili taj isti model.
Na testu iz matematike, od 20 pitanja čak 17 je bilo na zaokruživanje. To nije provera znanja; to je idealna podloga za nagađanje, statističku sreću i, što je najgore, masovno prepisivanje. Time dobijamo lažnu sliku uspeha i fenomen „vukovaca“ koji na prvom ozbiljnijem ispitu samostalnosti dožive fijasko.
Ako decu budemo izolovali u stakleno zvono „normalnih“ (čitaj: banalnih) pitanja gde se sve svodi na prepoznavanje formulisanih šablona, pravimo od njih invalide za budućnost. Svaki pismeni zadatak, sutrašnji poslovni ugovor ili ozbiljna životna odluka tražiće od njih sposobnost analize i povezivanja – upravo ono što vi nazivate „igricama“.
Srednje stručne škole imaju puno pravo da dignu glas. Kada im stignu đaci sa odličnim ocenama iz osnovne škole, a koji ne umeju da pročitaju tekst sa razumevanjem i izdvoje glavnu misao, problem nije u kriterijumu srednje škole, već u zabijanju glave u pesak tokom prethodnih osam godina. Krajnje je vreme da prestanemo da krivimo ogledalo zato što nam se ne sviđa lice koje u njemu vidimo.