Gojaznoj deci nedostaje samopouzdanje, kako im pomoći?

Gojaznost kod dece je nešto što sve više uzima maha. Danas je mnogo više gojaznih školaraca nego što je to nekada bio slučaj. Nekada su deca najveći deo vremena provodila igrajući se, neprestano su bili u pokretu i gotovo da nisu imali vremena za obroke ne želeći da prekinu igru. Danas je to mnogo drugačije. Deca se sve manje kreću a sve više vremena provede u sedećem položaju ispred ekrana. Još ako se na to dodaju grickalice koje dete najčešće nesveno konzumira onda je potpuno jasno zašto dolazi do gojaznosti.

Pod pojmom gojaznosti se smatra višak telesnih masti. Nekoliko kilograma viška ne znači nužno da je dete gojazno, ali to svakako ukazuje na sklonost ka gojenju. Zato je važno da roditelji reaguju pravovremeno, jer je kasnije mnogo teže sanirati posledice. Gojaznost se najčešće javlja oko pete ili šeste godine ili tokom puberteta. Istraživanja rađena na tu temu su pokazala da deca koja su gojazna u periodu od 10 do 13 godina imaju čak 80% šansi da budu gojazna i kasnije tokom života.

Šta dovodi do gojaznosti kod dece?

Do gojaznosti dolazi kada se unosi više kalorija nego što se potroši, mada nisu zanemarljive ni genetske predispozicije. Ukoliko su roditelji gojazni veća verovatnoća je da će i deca biti sklona gojaznosti. Kod dece se gojaznost najčešće vezuje za nedostatak fizičke aktivnosti i konzumaciju nezdrave hrane. Mada nisu zanemarljivi ni stresni događaji kao što su razvod roditelja, problemi u porodici kao i vršnjački problemi.

Tokom odrastanja deca povećavaju kilažu i to je sasvim u redu. Ali kada to povećanje prevaziđe potrebe rasta i razvoja dolazi do pojave gojaznosti. S obzirom na to da deca rastu različitom brzinom ne može se na osnovu klasičnog merenja odrediti da li dete ima višak kilograma ili ne. Stepen uhranjenosti se procenjuje pomoću indeksa telesne mase koji se izračunava na osnovu težine i visine.

Koji su rizici i komplikacije gojaznosti kod dece?

Negativni efekti gojaznosti na zdravlje su brojni ukoliko se ne reaguje pravovremeno. U dečjem uzrastu gojaznost je vrlo često povezana sa pojavom emotivnih problema. Dokazano je da deca sa viškom kilograma najčešće imaju nedostatak samopouzdanja, manje su omiljeni u društvu i neretko izloženi podsmehu.

Ovo nije ni najmanje zanemarljiv problem, jer su deca posebno u tinejdžerskim godinama preterano osetljiva, a sliku o sebi najčešće formiraju na osnovu mišljenja vršnjaka.

Izuzetno je važno da budete podrška detetu

Koliko god da im je bitno mišljenje vršnjačkih grupa ni mišljenje roditelja nije zanemarljivo samo što to najčešće ne daju jasno do znanja. Ni slučajno ne nazivajte dete pogrdnim imenima i ne insistirajte na problemu sa kilogramima. Oni svakako dobro znaju da imaju problem, a vaše stalno podsećanje na to će dodatno pogoršati situaciju. Pomozite im, bodrite ih i ističite njihove pozitivne karakteristike kako biste ih ohrabrili i pomogli da ojačaju samopouzdanje.
Budite uvek tu za njih a vaš osnovni moto treba da bude – da ne postoji nerešiv problem. Koliko god vi olako shvatali situaciju, činjenica je da su gojazna deca nezadovoljna svojim izgledom a istovremeno se bore i sa psihološkim problemima koji su nastali kao posledica neprihvatanja od strane vršnjaka.

Ne ustručavajte se da potražite stručnu pomoć, ukoliko je potrebno. Dete će vam biti neizmerno zahvalno. Tačno je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali se veoma teško leči. Ukoliko se u dečjem dobu ne spreči gojaznost, velika verovatnoća je da će to postati doživotni problem.

Budite inicijator promena u pogledu ishrane

Osim što je neophodno da detetu pružite maksimalnu pomoć i podršku, da ga bodrite i ohrabrujete važno je da budete inicijator promena kako u režimu ishrane tako i u pogledu fizičke aktivnosti. Uvek imajte na umu činjenicu da nezadovoljno dete traži utehu u hrani.

Veoma kratko ima osećaj sreće i zadovoljstva (samo dok jede), a zatim nastupa nezadovoljstvo, kajanje i bes usmeren ka sebi. Kako bi odagnalo takvo raspoloženje dete opet poseže za hranom. To je u stvari začarani krug iz koga je teško naći izlaz, ali svakako nije nemoguće. Budite odlučni u nameri da da presečete taj krug i da budete detetu najvažnija podrška u procesu mršavljenja i osnaživanja.

Promenite način ishrane tako što ćete vežbati zajedno sa detetom da jede uobročeno i sporije. Spremajte zdrave obroke i insistirajte na zajedničkom obedovanju. Ne insistirajte na izgladnjivanju, jer ćete postići kontraefekat. Deca su u fazi razvoja tako da im je potrebna kvalitetna ishrana.

Umesto grickalica iseckajte papriku ili šargarepu. Insistirajte na što većem unosu tečnosti. Dogovarajte se dan za danom da npr. sutra ne bude grickalica, slatkiša i industrijskih sokova. Postavljajte kratkoročne ciljeve. U smislu samo jedan dan bez nezdrave hrane, a zatim ga ohrabrite rečima kako ste ponosni na njega, kako verujete u njega i postepeno ga navedite da samo poželi da se to nastavi i sledećeg dana.

Ukoliko se maksimalno posvetite detetu i korak po korak mu nenametljivo budete menjali režim ishrane oboje ćete biti zadivljeni postignutim rezultatima.

Nemojte se obeshrabriti ukoliko dete ne prihvati odmah novu hranu. Budite dosledni, ali ne i strogi. Uvek imajte na umu da je detetu daleko teže nego vama.

Pomozite mu da se fizički aktivira

Povećajte nivo fizičkih aktivnosti svog deteta. Osim što fizička aktivnost povećava potrošnju kalorija istovremeno dovodi do smanjenog apetita. To ćete najbolje uraditi ličnim primerom. Aktivirajte se fizički i pokažite oduševljenje, a dete će ubrzo prihvatiti takav obrazac ponašanja.

Ukoliko insistirate na bavljenje grupnim sportom uz prisustvo vršnjaka može se desiti da stvorite nepremostiv jaz između vas dvoje. Imajte na umu da dete verovatno ne želi kolektivni sport iz straha da će i tamo biti dodatno ismejano i okarakterisano kao debelo, smotano i nespretno. S obzirom da deca umeju da budu vrlo surova i da ne biraju reči, to će samo dodatno pogoršati njegovo ionako mršavo samopouzdanje.

Pomozite mu da pronađe aktivnosti koje mu odgovaraju. To može biti igranje uz određenu muziku u kući, zajednička vožnja bicikla kao i svakodnevna šetnja i boravak na vazduhu.

I ne zaboravite da dečje telo nije spremno za iste napore kao telo odraslih. Za početak navedite dete da se fizički aktivira 15 minuta dnevno, već kroz par dana povećajte fizičku aktivnost na 30 minuta, a kasnije na 60 minuta u toku dana. Ni slučajno ne koristite naredbodavni ton, već postepeno kroz razgovor navedite dete da samo poželi da se fizički aktivira.

I što je najvažnije svakodnevno ponavljajte detetu da je voljeno, posebno i jedinstveno. Bodrite ga i hrabrite neprestano, jer ne samo da ćete mu pomoći da reguliše telesnu težinu već ćete mu pomoći da ojača samopouzdanje.

Vaš primaran zadatak je da ga osnažite, ojačate i da mu date krila da se odigne od tla. Zapamtite, bez vaše ogromne želje, truda i maksimalne podrške teško će uspeti u tim godinama da se izbori sa viškom kilograma.

Autor: Slavica Bijelić