Početak nove školske godine sve je bliži, a psiholozi, pedagozi i učitelji ovih dana imaju pune ruke posla, jer treba „sastaviti“ odeljenja prvog razreda.
Pravila nalažu da se ispoštuju svi stručni kriterijumi. I dok su nekada mame i tate samo dolazile na roditeljske sastanke i po pozivu u školu, današnji roditelji su kao „deo“ nastavničkog veća. Gotovo u svakoj školi postoji učitelj koji je na „glasu“, pa bi roditelji želeli da baš njihovo dete bude u njegovom odeljenju. Na „listi želja“ su i one da sede u istoj klupi sa drugarima iz vrtića, da u učionici bude društvo iz naselja…
– Prilikom formiranja odeljenja, najpre, vodi se računa o polnoj strukturi, odnosno da bude približno jednak broj dečaka i devojčica – objasnio je Dragoljub Gačić, direktor OŠ „Nikola Tesla“ u Vinči. – Uspeh koji deca postignu na testiranju ocenjuje se od jedan do pet, pa se vodi računa da, recimo, u odeljenju od 25 učenika bude po petoro đaka iz svake od ovih kategorija, kako se ne bi dogodilo da u jednom odeljenju budu samo oni koji su bili najbolji na testiranju ili da učionica bude puna đaka koji su postigli lošije rezultate.
Jedan od kriterijuma je i stručna sprema u porodici, tako da u odeljenju treba da budu deca čiji su roditelji raznih zanimanja, ali i različitih stepena obrazovanja. Deca koja imaju neke hronične bolesti raspoređuju se po različitim odeljenjima, kako ne bi svi bili u jednom. Da li dete nosi naočare, da li je levoruko, takođe su neki od kriterijuma koji se koriste prilikom formiranja odeljenja.
U mnogim školama se trude da odeljenja organizuju tako da braća i sestre budu u istim smenama.
Ispunjavanje roditeljskih želja moguće je u manjim školama, dok one sa velikim brojem đaka teško mogu da izađu u susret roditelja.
Najveća greška je to mešanje po uspehu. Mi smo 2003. bili eksperimentalno podeljeni po uspehu, kako treba, u 3 odeljenja u gimnaziji, i to se pokazalo savršenim. Svi smo bili isti, B razred prosečne ocene dobar vrlo dobar odličan, u A odeljenju štreberi, a C oni koji nisu trebali ni da upisuju tu školu. I profeosrima je bilo milina da tako rade, znali su kad im dođu A mogu kvantne fizike s njima, s nama normalno o svemu, a sa C ništa. I među nama nije bilo Ala vidi štrebera ili Ala je glup, Svi smo isti bili. A ove gluposti sad da ih mešate…Em, pola njih sporo, dvoje normalno, ostatak ni za šta.
šta ce oni ni za šta u gimnaziji!
To i ja mislim…. Kakvo mešanje i kombinovanje .. pa evo primer gdr je pedagog insistirala da izvan prosečno dete bude baš kod te i te učiteljice, jer ona najbolje zna da sastavi odjeljenje i slično,a dogodilo se da je odeljenje prepuno prosečnih i da ovom izvan prosečnom učiteljica nije mogla nimalo da se posveti. Jer eto mora da objašnjava ostalima, a on je za to vreme čitao knjige na časovima… Šta smo dobili tj tu su manje više svi na gubitku…
O tome vode racuna strucni saradnici,pedagozi pre svih.Ispunjavaju se zelje roditelja do tacke ne ugrozavanja kriterijuma za formiranje odeljenja koji stoje u Pravilniku.Zapravo,btrebalo bi pitati njih a ne direktore .