Koliko beba treba da spava (po mesecima) a koliko dete do pet godina

Spavanje bebe je večita enigma za roditelje. Koliko sna je potrebno bebama i kako se menja spavanje beba po mesecima? Zašto se bude i hoće li ikada prespavati celu noć?

Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja koja će vam pomoći da bolje razumete bebin san dala je dr Svetlana Pilar, pedijatar i mama dve devojčice.

Značaj spavanja za bebe

U prvim godinama života, deca se intenzivno razvijaju u svim sferama: fizičkoj, psihičkoj, kognitivnoj i emocionalnoj. Iz tog razloga, u najmlađem uzrastu, san je od izuzetnog značaja za pravilan rast i razvoj. Kasnije tokom odrastanja njegova uloga je i dalje važna i odražava se pre svega na sposobnost učenja, pažnju, raspoloženje i ponašanje deteta, ali i imunitet.

Međutim, kada su u pitanju bebe, ponekada se čini da spavaju daleko manje nego što bismo očekivali. Upravo zato, da biste znali da li vaša beba spava kako treba, prikazaću vam koliko je sna potrebno bebi u različitim mesecima života.

Spavanje beba po mesecima

Verujem da je svima jasno da se potrebe za snom beba i dece razlikuju zavisno njihovog od uzrasta. U ovaj obrazac spavanja se ne uklapaju sva deca, ali to ne znači da će se to nužno odraziti loše na njihov rast i razvoj.

Koliko dugo bebe treba da spavaju?

Imajte u vidu da bebe kao i odrasli mogu imati različite potrebe za snom te može biti i većih odstupanja između beba sličnog uzrasta, odnosno, odstupanja od očekivanog vremena koje bebe treba da provedu spavajući.

Evo kako bi otprilike raspored spavanja trebao da izgleda u prvim mesecima života pa sve do predškolskog uzrasta.

Spavanje beba uzrasta 0-3 meseca

Dnevna potreba za snom beba ovog uzrasta se kreće između 14 i 20 sati dnevno, a od toga na noćni san otpada 4-5 sati. Broj dnevnih spavanja (odmora) je 3-5, a njihovo vreme trajanja varira od 30 minuta do 4 sata.

Imajte u vidu da novorođena beba ima najveće potrebe za snom, te najveći broj i trajanje dnevnih spavanja, ali i najkraći noćni san. Kako beba raste, tako se menjaju i njene potrebe za snom.

1. mesec

Tokom prvog meseca beba spavaju zaista puno. Budne su zapravo tokom obroka, presvlačenja i kupanja, a glavni stimulus za buđenje im je glad. Iz tog razloga, bebe na samom početku ne mogu da spoje više sati noćnog sna.

Bebe koje sisaju se bude na 2-3 sata, dok se bebe hranjene putem flašice bude na 3-4 sata.

Ukoliko se kojim slučajem u prvih mesec dana vaša beba ne budi redovno radi obroka, morate je vi probuditi i nahraniti. Naglašavam da ovo treba raditi samo tokom prvih mesec dana, jer u tom periodu beba ostvaruje značajan dobitak u telesnoj masi. Nakon ovog perioda u redu je pustiti bebu da spava i duže tokom noći.

Nije retkost da novorođene bebu zaspu tokom hranjenja. Ovo je naročito česta pojava kod beba koje sisaju. Sisanje zahteva veći napor i beba se tokom dojenja više umori. Mleko iz flašice lakše ističe te se beba s manje muke i brže nahrani.

2. mesec

Bebe tokom drugog meseca u suštini spavaju slično kao i u prvom, tek krajem drugog meseca počinju da smanjuju broj sati provedenih u snu. Međutim, taman kad ste pomislili kako sve ide glatko, onda kreću grčevi (kolike). Kod nekih beba grčevi mogu početi već polovinom prvog meseca. Ovo i te kako remeti san ne samo beba već i roditelja. Znajte da pomoć postoji, na raspolaganju su vam razne metode kojima možete pokušati da ublažite tegobe vaše bebe.

Ukoliko se vaša beba i dalje budi tokom noći radi obroka, trudite sa da je nahranite u miru i tišini, uz prigušeno svetlo, a najbolje u mraku ako to možete izvesti. Spremite unapred sve što vam je potrebno (za hranjenje i presvlačenje), sve u cilju kako se beba ne bi u potpunosti razbudila u sred noći.

3. mesec

Krajem trećeg meseca možda ćete primetiti uspostavljanje cirkadijalnog ritma kod vaše bebe.

Cirkadijalni ritam predstavlja ciklus budnosti i spavanja i on je uslovljen izlaganjem ljudskog organizma dnevnoj svetlosti, odnosno, produkcijom melatonina.

Melatonin je hormon koji se stvara u mozgu kada padne mrak i on je okidač za relaksaciju i pripremanje naših organskih funkcija za noćni san. Dok su bebe u maminom stomaku one su pod uticajem maminog melatonina, a kad se rode taj uticaj prestaje. Iz tog razloga novorođene bebe moraju da razviju sopstveni cirkadijalni ritam, što traje između 3-5 meseci. Ovaj period adaptacije može biti prilično naporan za roditelje, međutim, postoje razne metode kako da olakšate ovaj prelazni period i vama i bebi.

Od trećeg meseca se takođe menja i sam kvalitet sna bebe.

Evo kako.

Grubo rečeno, razlikujemo površno (aktivno) i duboko (mirno) spavanje. Novorođene bebe najviše vremena provode u površnoj fazi spavanja, koja se zove još i aktivna jer bebe tokom nje prave pokrete (trzaje rukama i nogama) ispuštaju zvukove, čak i nepravilnije dišu. Vremenom, kako se ukupno vreme spavanja skraćuje, tako se skraćuje i površna faza sna.

Spavanje beba uzrasta 4-11 meseci

Dnevna potreba za snom beba ovog uzrasta se kreće između 13 i 18 sati dnevno, a od toga na noćni san otpada 6-10 sati. Broj dnevnih spavanja (odmora) je 2-3, a njihovo vreme trajanja varira 1-2,5 sata.

U ovom periodu će se jasno formirati ritam spavanja i budnosti bebe. Od šestog meseca moći ćete da uočite periode tokom dana kada je beba potpuno budna i aktivna, kao i da beba spava u dužim intervalima tokom noći. Dalje kako meseci prolaze, broj i trajanje dnevnih spavanja se smanjuje, dužina spavanja tokom noći se produžava i do prvog rođendana beba bi trebalo da prespava noć bez buđenja, eventualno uz jedno buđenje.

Kada beba uspostavi ritam spavanja i budnosti, imaćete priliku da se prilagodite i formirate dnevni raspored prema njenim potrebama. Ovo za sobom povlači lakše uspavljivanje bebe, duže spavanje noću i konačno više odmora za roditelje.

Spavanje beba uzrasta 12-24 meseca

Dnevna potreba za snom beba ovog uzrasta se kreće između 11 i 15 sati dnevno, a od toga na noćni san otpada 9-11 sati. Broj dnevnih spavanja (odmora) je 1-2, a njihovo vreme trajanja varira 1-2 sata.

Kao i u uzrastu 4-11 meseci i dalje se nastavlja isti šablon. Ukupne potrebe za snom su nešto manje, ubrzo postaje dovoljno samo jedno dnevno spavanje i noćni san se dodatno produžava, a trebalo bi da protiče bez buđenja.

Period između prve i druge godine je period intenzivnog razvoja, pre svega u smislu prohodavanja i pojave prvih reči. Iz tog razloga, upijajućem umu malog deteta mora biti obezbeđena dovoljna količina odmora, da bi se sve to znanje usvojilo i razvoj bio neometen.

Spavanje dece uzrasta 3-5 godina

Dnevna potreba za snom dece ovog uzrasta se kreće između 10 i 13 sati dnevno, a od toga na noćni san otpada 9-10 sati. Broj dnevnih spavanja (odmora) je 1, a njihovo vreme trajanja varira 1-2 sata.

Ukupne dnevne potrebe kao i noćni san su slični kao i u uzrastu od 12-24 meseca. Što se tiče dnevnog spavanja, većini trogodišnjaka je potreban jedan dnevni odmor, dok većini petogodišnjaka nije.

Kako spavaju prevremeno rođene bebe?

Za prevremeno rođene bebe možemo slobodno reći da su super spavalice. Spavaju više od od terminskih beba, čak i do 22 sata dnevno, ali ne duže od 1-1,5 sat u kontinuitetu.

Zašto?

Njihov maleni želudac prosto ne može da primi veće količine mleka, a i zbog nezrelosti ove bebe prosto nemaju snage da se nahrane tj. da dovoljno dugo sisaju.

Postoji još jedna razlika u odnosu na terminske bebe, a odnosi se na kvalitet sna. Prevremeno rođene bebe još više vremena provode u površnoj fazi spavanja, a znatno manje u dubokom snu. To otprilike izgleda ovako: beba drema oko sat vremena, potom je pospana oko 20 minuta i tako u krug…Pospanost je dodatni razlog zašto je teško nahraniti prevremeno rođenu bebu.

Lako ćete zaključiti iz navedenog da će prevremeno rođenoj bebi trebati duže vremena da prvo izbaci noćni obrok, a potom i da prespava noć u kontinuitetu. Terminska beba će obično prespavati noć posle 6 meseci, a prevremeno rođena uglavnom posle 8 meseci.

Dalje u tekstu ću vam izneti koje savete i metode možete primeniti da biste pomogli i sebi i bebi da pregurate period adaptacije tokom kojeg dolazi do uspostavljanja ritma spavanja i budnosti kod bebe.