Moguće reakcije tokom adaptacije na jaslice

Polazak u jaslice je velika promena u životu malog deteta. Na Vama je zadatak da se pripremite na moguće reakcije deteta i situacije u kojima ćete se naći, kako bi detetu olakšali prelazni period. Time ćete olakšati i sebi jer je ovo prelazni period i za Vas, a odvajanje od deteta koje se teško adaptira će Vama biti možda čak i veći stres nego detetu.

Moguće reakcije tokom adaptacije na jaslice

Neka deca, posebno mlađa, otvoreno negoduju, burno plaču tokom rastajanja s roditeljima, odbijaju komunikaciju, otvoreno se bune protiv nove situacije…

Roditelji bi trebalo da znaju da je trenutak rastanka krizan i da se većina dece nakon što roditelj ode primiri i zaigra. Zato je važno pri rastanku biti odlučan i ne pokazivati nesigurnost.

Neka deca u prvim danima ulaze u sobu bez otpora, zainteresovana za nove igračke, da bi se otpor pojavio treći, četvrti dan, ili naredne nedelje, nakon što su shvatili da je odlazak u vrtić svakodnevan, a u njemu se još uvek ne osećaju sigurno.

Burno reaguju obično mlađa deca. Starija najčešće poslušno ulaze u sobu, ali veći deo dana ćute, stoje pored vrata, odbijaju komunikaciju s medicinskom sestrom i drugom decom.

Ponekad dete u vrtiću odbija hranu, teško se uspavljuje, nemirno spava i plačljivo je bez vidljivog razloga.

Neka deca reaguju regresijom u ponašanju. Dete koje je prohodalo opet pribegava puzanju, dete koje je nedavno uspostavilo kontrolu stolice, sada opet obavlja nuždu u gaćice, ono koje je komuniciralo rečima opet pribegava gestovima.

Razlog takvih reakcija nije zaostajanje u razvoju. U želji da bude zaštićeno dete bira ona ponašanja, koja mu nude veću sigurnost. Takve promene su prolaznog karaktera i nestaju kad se dete prilagodi novoj sredini, odnosno kada počne da se oseća sigurno.

Prvi dani u jaslicama

Poželjno je da prve dane (nekoliko nedelja) dete dolazi u jaslice na kraće vreme.

Raspored dolaženja dogovorite sa sestrama. Preporučuje se da dete jaslenog uzrasta prvi dan ostane do jednog sata, a kasnije se taj period postepeno produžuje, zavisno od samog deteta i njegovih reakcija. Detetu je potrebno vreme da se prilagodi na nov, nepoznat prostor i nove osobe. Zbog toga spavanje i popodnevni odmor u vrtiću odložite za kasniji period, kada se dete navikne na drugare, na medicinske sestre – vaspitače i kada počne da se oseća sigurnije.

Dozvolite detetu da sa sobom ponese igračku koja mu pruža osećaj sigurnosti, omiljeno ćebence, plišani meda… Ove igračke mogu pomoći detetu da premosti jaz između kuće i vrtića.

Tokom početnog perioda prilagođavanja na vrtić, odložite kod svog deteta učenje novih oblika ponašanja (navikavanje na nošu, odvikavanje od flašice, cucle…).

Ako željeno ponašanje nije usvojeno do polaska u jaslice, nije ga dobro podsticati tokom perioda prilagođavanja, nego to ostavite za vreme kad se dete prilagodi novim promenama u svom životu.

Vrlo je važan jutarnji rastanak u jaslicama. Budite smireni, nikako detetu ne pokazujte svoju zabrinutost, ili žalost što ga ostavljate.
Dete to može primetiti pa će se i ono tako osećati. Rastanak se ne sme odlagati u nedogled. Dugo smirivanje deteta, ili ponovno vraćanje se ne preporučuje jer će dete ubuduće plakati duže očekujući da se roditelj vrati.

Po povratku iz vrtića, dobro je da više vremena provodite sa detetom. Šetajte se, igrajte se, pričajte mu priče, pružite mu nežnost, pokažite svoje interesovanje za njegove doživljaje iz vrtića.

Izvor: mojpedijatar.co.rs