Muke zbog (ne)organizovanja đačkih takmičenja

U najboljem interesu učenika posebno je važno održati nadmetanja za đake osmog razreda osnovne i četvrtog razreda srednje škole, stav je Ministarstva prosvete

Foto: RTV, Dejan Kreculj

Zvanični kalendari takmičenja nisu sasvim pouzdani izvori informacija o održavanju smotri znanja za osnovce i srednjoškolce u ovoj školskoj godini. Izvesno je da su školska takmičenja iz nekih predmeta već održana, recimo iz matematike i fizike. Evo danas se održava prvo opštinsko takmičenje – iz stranih jezika. Iz biologije nadmetanja biti neće.

Za istoriju i srpski jezik i književnost još se veća da li će se takmičenja uopšte održati i kako. Nezvanično se pominje i mogućnost da budu upriličena, atipično, samo za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola. Iz ugla stručnih udruženja nedoumice nameće nepostojanje jedinstvenih i obavezujućih pravila za sve organizatore takmičenja koja su utemeljena u nameri da se svoj deci koja žele da se takmiče pruže jednake šanse u školskog godini u raljama pandemije.

Realizaciju, kvalitet i svrhu đačkih takmičenja resorno ministarstvo ne dovodi u pitanje, a na naš zahtev da preciziraju stav prosvetnog vrha, kao i da li će preporučiti jedinstven model kojim treba da se rukovode svi organizatori takmičenja, napominju da je „u cilju zaštite najboljeg interesa učenika posebno važno organizovati takmičenja za četvrti razred srednje škole i osmi razred osnovne škole jer rezultati ovih takmičenja doprinose bodovanju učenika pri upisu u naredni obrazovni nivo”.

– Ministarstvu prosvete uputili smo pismo u kome se zalažemo za jedinstveno rešenje za sva takmičenja i očekujemo odgovor. Problem uopšte nije jednostavan. Ne takmiče se nastavnici. Takmiče se učenici. Ako kažemo da nećemo organizovati takmičenje, to je najjednostavnije rešenje za stručno društvo, čak i za ministarstvo. Ali, onda smo onoj deci koja žele da se takmiče uskratili benefite koji najuspešnijima sleduju u smislu priznavanja bodova za upis u srednje škole i na fakultete ili mogućnost dobijanja stipendija – pojašnjava za naš list prof. dr Momčilo Pavlović, predsednik Društva istoričara Srbije „Stojan Novaković”.

Ne postoji način da stručna društva primoraju nastavnike da prihvate obaveze u realizaciji takmičenja, ni roditelje da decu na nadmetanje upute ako to ne žele. Mnogi su neodlučni strahujući zbog epidemioloških (ne)prilika ili smatrajući da u otežavajućim uslovima u kojima funkcioniše obrazovni sistem đaci nisu mogli da se valjano pripreme da bi pokazali vrhunsko znanje. Ali ako đak, uprkos svemu, kaže „hoću da se takmičim”, šta onda?

– Ono što se očekuje, a naročito je važno, jeste da se resorno ministarstvo oglasi i da celovito rešenje s obzirom na epidemiološku situaciju. Od toga sve zavisi. Ako se ministarstvo ne oglasi i smatra da je sve do sada regularno i da nadmetanja treba realizovati po opštim uputstvima koja su već data, mi ćemo se vrlo brzo oglasiti s našim vrlo jasnim stavom – nema dilemu Pavlović.

Nema je ni prof. dr Miroslav Živić, predsednik Srpskog biološkog društva. Biolozi, kaže on, ne vide nijedan objektivan razlog koji bi mogao da ih odvrati od od odluke da takmičenja ne organizuju.

– Stav je ministarstva da će bodovati takmičenja koja se budu održala, tako da nismo postigli dogovor oko pitanja da li postoji mogućnost da ako se ne održavaju sva takmičenja, a defakto se neće sva održati, nijedno ne bude bodovano za nastavak školovanja ili stipendije. U ministarstvu smatraju da takmičenja treba da se održe makar i u smanjenom obimu, i podsećaju da sa stanovišta stručnjaka Instituta „Batut” takmičenja ne predstavljaju epidemiološki rizik, ukoliko se primene sve propisane mere, s čime se ja ne slažem – ukazuje Živić.

U uputstvima koja su školama povodom organizovanja takmičenja stigla iz prosvetnog vrha, uporište je Živićeve ilustracije, da se u datim okolnostima čini da ministarstvo preuzima odgovornost da dobre posledice takmičenja – bodove za upis, stipendije, selekciju učenika za međunarodne smotre, a društvima se, izgleda, pripisuju sve negativne posledice koje iz organizacije nadmetanja mogu da proisteknu.

– Nemamo logistiku na osnovu koje bismo obezbedili uslove koji su apsolutno sigurni za đake, nastavnike pa i roditelje, koji neminovno dođu. Ne znam kako su se druga društva odvažila da preuzmu takvu odgovornost u neizvesnim i nepovoljnim epidemiološkim okolnostima koje, nažalost, potvrđuju ispravnost naše odluke da takmičenja ne organizujemo – uviđa Živić.

U ponedeljak odluka o takmičenjima iz srpskog jezika i književnosti

Apelu da nadležni u ministarstvu predlože adekvatniji oblik takmičenja, čijim bi sprovođenjem potencijalni epidemiološki rizici bili predupređeni ili svedeni na minimum, jer u sadašnjim okolnostima stručna društva ne mogu da organizuju takmičenja prema ranije predviđenom modelu, pridružili su se i profesori srpskog jezika.

– Rezultati ankete koja je nedavno sprovedena u našim podružnicama pokazala je da je većina nastavnika protiv održavanja takmičenja, što smo i predočili predstavnicima ministarstva. Vrlo je teško doneti odluku, mučimo se već tri nedelje, ali je moramo doneti jer više nemamo vremena za odlaganje. Najkasnije u ponedeljak u 15 časova na našoj zvaničnoj onlajn stranici biće objavljen konačan stav uprave društva u vezi s (ne)održavanjem takmičenja – objasnila je za „Politiku” prof. dr Vesna Lompar, predsednica Društva za srpski jezik i književnost Srbije.

Srpsko geografsko društvo neće organizovati nadmetanja

Neće biti takmičenja iz geografije za osnovce sedmog i osmog razreda, odlukom Srpskog geografskog društva koje je inače organizator ovih smotri znanja.

– Prelaskom na nastavu na daljinu i skraćenim časovima, nastavni sadržaji iz geografije nisu mogli biti adekvatno obrađeni, ishodi i postignuća predviđeni programom nisu realizovani, učenici nisu u dovoljnoj meri osposobljeni da samostalno koriste geografske karte, što je primarno za učešće na takmičenjima. Izvesni su strah i uplašenost roditelja za zdravlje učenika, koji bi održavanjem takmičenja u aktualnoj epidemiološkoj situaciji bili u riziku od širenja zaraze kovidom 19 – zaključni je deo obrazloženja odluke o kojoj je nadležne u resornom ministarstvu obavestio prof. dr Mirko Grčić, predsednik Srpskog geografskog društva.

Izvor: Politika