Priprema: Nastavna jedinica: Organi za varenje Tip časa: Obrada Cilj časa: Osposobljavanje učenika za prepoznavanje i imenovanje organa za varenje, kao njihovih uloga i funkcija. Razvijanje sposobnosti pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja. Očekivani ishodi: Učenik će biti sposoban da navede i objasni organe za varenje, njihovu ulogu i funkciju. Zadaci časa: a) obrazovni: Oposobljavanje učenika za prepoznavanje i imenovanje organa za varenje, utvrđivanje uloge i funkcije svakog organa a varenje. b) vaspitni: Razvijanje sposobnosti uočavanja, pamćenja i logičkog zaključivanja. v) funkcionalni: Primjena stečenog znanja u svakodnevnom životu. Razvijanje osjećanja zaštite i brige o organima za varenje. Nastavne metode rada: metoda razgovora, metoda izlaganja, metoda učenja putem mape uma Nastavni oblici rada: frontalni, individualni Nastavna sredstva: udžbenik, mapa uma, nastavni listići Nastavni objekat: učionica Korelativne veze: a) unutar predmeta: sa nastavnom temom Čovjek kao dio prirode b) sa drugim nastavnim predmetima: Srpski jezik i Likovna kultura Literatura: Ćurčić, Milenko; Novaković, Mitar; Pašalić, Stevo: Poznavanje prirode za peti razred osnovne škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Struktura časa: a) uvodni dio časa: 7 minuta; b) glavni dio časa: 30 minuta; v) završni dio časa: 8 minuta.
ARTIKULACIJA NASTAVNOG ČASA
UVODNI DIO ČASA Emocionalno-psihološka priprema učenika: (Vodim razgovor sa učenicima o hrani i ishrani čovjeka.) Da li neko od vas zna zašto mi moramo jesti? Mi jedemo zbog našeg pravilnog rasta i razvoja, da bismo živjeli. Tačno tako. Dok mi jedemo, gdje mi hranu stavljamo? Dok jedemo, mi hranu unosimo u usta. Dobro. Da li neko zna šta se sa hrane dešava u ustima? U ustima mi hranu žvaćemo, tj. meljemo je na sitne dijelove i ona dalje iz usta ide u želudac. Tačno djeco. Danas ćemo učiti nešto novo, nešto zanimljivo tj. razgovaraćemo o organima za varenje kod ljudi i šta se dešava sa hranom kada dospije u želudac. Zapisujem naslov na tabli:
Organi za varenje GLAVNI DIO ČASA Ističem učenicima cilj i ishod časa. Kao što sam rekla danas ćemo pričati o organima za varenje. Hajde da vidimo koji su to organi za varenje.To ćemo otkriti uz pomoć jedne mape uma na kojoj su ispisani organi. Lijepim mapu uma na tabli. Na osnovu mape uma možemo zaključiti da u organe za varenje spadaju: usta, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. Pokazujem na mapi uma redom organe za varenje onako kako sam ih navela. Hranu u organizam unosimo preko usta. Šta se dešava sa hranom u ustima? U ustima hrana se sitni i onda je gutamo. Tačno. U ustima započinje njeno varenje. Uz pomoć prednjih zuba, odnosno sjekutića, hrana se sitni i oblikuje u zalogaj. Zalogaj se dalje kvasi pljuvačkom i žvakanjem melje pomoću kutnjaka. Prožvakani zalogaj iz usta preazi u ostale organe z varenje. Kroz jednjak hrana prelazi u želudac. Šta se dešava sa hranom u želudcu? Hrana se u želudcu, pomoću želudačnih mišića miješa sa želudačnim sokom i tako nastavlja da se vari. Tako je. Ta razmekšana i djelimično promijenjena hrana odlazi u tanko crijevo. U njemu se hrana potpuno svari, postane kašasta bijela i tečna kašasta masa. Tako svarenu i potpuno razloženu hranu upijaju zidovi tankog crijeva i njeni hranljivi sastojci prelaze u krv. Pomoću krvi hranljivi sastojci se raznesu preko krvnih sudova u sve dijelove tijela. Da li znate gdje odlazi nesvarena hrana? Nesvarena hrana odlazi u debelo crijevo. Tačno. Samo nesvareni dijelovi hrane prelaze u debelo crijevo i odatle se izbacuju iz organizma. Moje izlaganje prati i demonstriranje na mapi uma. Šta mislite, zašto mi jedemo? Mi jedemo kako bismo rasli i i pravilno se razvijali. Tako je. Da biste vi izrasli u velikog čovjeka, morate da jedete i da u svoj organizam unosite raznovrsne vitamine kako bi on rastao. Za to su potrebne gradivne materije koje se nalaze u hrani. Pored toga, čovjek prilikom obavljanja različitih poslova troši dosta energije koju takođe dobija iz hrane. Čak i kada ne radite, vaš organizam troši energiju jer unutrašnji organi neprestano obavljaju određene funkcije. U hrani se nalaze materije bogate energijom potrebnom za rad svih organa u tijelu. Hrana koju mi unosimo u naš organizam mora biti raznovrsna, bogata gradivnim, energetskim i zaštitnim materijama. Šta vam roditelji češće govore da morate da jedete? Govore nam da stalno jedemo voće Da li znate zašto morate jesti voće? Zato što voće u sebi sadrži značajne vitamine. Dobro. Kao što ste i rekli, u svježem voću i povrću ima dosta vitamina koji su važni za organizam, jačaju ga i štite od raznih bolesti. Kako mi njegujemo naše organe? Tako što hranu koju jedemo redovno peremo. Tačno. Ukoliko naše organe za varenje ne njegujemo i ne čuvamo, oni mogu da obole. Bolest nastaje zbog uzimanja nečiste i ustajale hrane koja zna da bude pokvarena. Da li smijemo jesti previše vruću hranu? Ne smijemo jesti previše vruću hranu. Previše vruća i hladna hrana škodi organima za varenje. Takođe, muva koja svuda slijeće, dolazi i na hranu koja, kada je pojedemo može da bude opasna po zdravlje. Šta prvo uradimo prije nego što sjednemo za sto da jedemo? Prije nego što sjednemo za sto, operemo ruke. Pranjem ruku prije i posle jela i pranjem voća i povrća, sačuvaćeš se od opasnih parazita, kao što je dječija glista i drugih nečistoća. Šta se dešava sa našeg organizma ako pojedemo pokvarenu hranu? Koje su to promjene na organizmu? Kada u naš organizam unesemo pokvarenu hranu, tada osjetimo bolove u stomaku. Tačno. Upotrebom neispravne hrane javljaju se bolovi u stomaku, mučnina i povraćanje, prolivi… Ako čovjek jede previše i premasnu hranu, takođe se loše osjeća jer je opteretio organizam. Isto tako, ležanje na hladnom i vlažnom tlu šteti organima za varenje.
ZAVRŠNI DIO ČASA Nakon obrade, dijelim učenicima nastavne listiće na kojima se nalaze pitanja na koja oni odgovaraju kako bih provjerila koliko su učenici usvojili sadržaj. Slijedi povratna informacija učenika i analiza odgovora na pitanja u nastavnom listiću.
NASTAVNI LISTIĆ (odgovori) 1. Organe za varenje čine: usta, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. 2. U želudcu se hrana vari uz pomoć želučanih mišića i želučanih sokova. 3. Iz želudca hrana odlazi u tanko crijevo gdje se pretvara u bijelu i tečnu kašastu masu. 4. Hrana koju unosimo u organizam treba da bude raznovrsna i čista. Zadajem učenicima domaći zadatak. Domaći zadatak: Odgovoriti na pitanja postavljena u udžbeniku.
Kratka analaiza časa ( 1 minut )