Posao u školi – kako da prednost pri zaposlenju za stalno dobiju najbolji?

Skoro godinu dana prošlo je otkako se završio konkurs u jednoj niškoj gimnaziji koji je potresao prosvetne krugove u Srbiji. I nakon otvorenog pisma ministru, ostalo je  nejasno po kojim kriterijumima se vrši izbor kandidata u najužem krugu za stalno zaposlenje u osnovnim i srednjim školama širom Srbije. Godinu dana kasnije, udruženje građana „Nauči me“ iz Niša, zajedno sa Milanom Petrovićem pokrenulo je inicijativu za uvođenje jasnih i transparentnih kriterijuma koja bi trebalo da dovede do toga da se obrazovanju u Srbiji prednost pri zaposlenju za stalno dobiju najbolji.

„Mi smo odmah posle Božića uputili poziv svim releventnim institucijama jer želimo da ukažemo na problem i da razgovaramo o rešenju. Obratili smo se svim članovima Skupštinskog odbora za obrazovanje, jer su oni zakonodavna vlast, obratili smo se kabinetu ministra prosvete, ali i kabinetu predsednice vlade Republike Srbije. Želimo da pokrenemo razgovore i na te razgovore idemo pripremljeni: uradili smo jedno veliko istraživanje, pravnu analizu prethodnog i novoizglasanog zakona, prikupili studije slučaja kojim želimo da ilustrujemo šta se dešava u praksi, a uradili smo i jedno veliko istraživanje u koje smo uključili sve osnovne i srednje škole u Srbiji. Nadamo se da će se vrata institucija, pre svega parlamenta, otvoriti svoja vrata i čuti šta imamo da im kažemo.“

Šta je problem kriterijuma? Kako to utiče na kvalitet obrazovanja i zašto je to toliko važno?

„Direktor je taj koji raspisuje konkurs i imenuje tročlanu komisiju u kojoj je sekretar jedini obavezni član: dakle dvotrećinsku većinu je izabrao direktor po sopstvenom nahođenju. Komisija proverava dokumentaciju i po zakonu svi kandidati koji su podneli urednu dokumentaciju trebalo bi da su u tom trenutku ravnopravni. Testiranja koja se vrše u Nacionalnoj službi za zapošljavanje ponekad mogu da pomognu da se izbor suzi, ali broj kandidata koji dolazi pred komisiju na intervju i dalje je širok. Komisija ima zadatak da izabere najboljeg, ali nema propisanog kriterijuma kojim treba se ta komisija rukovodi. Taj izbor je netransparentan, jer oni nisu dužni da pravdaju ili obrazlože svoju odluku, direktor autonomno odlučuje o eventualnoj žalbi nezadovoljnih kandidata i odluka je finalna – nezadovoljnim kandidatima ostaje suđenje sa školom. Po novom, tek izmenjenom zakonu žalbeni proces rešava školski odbor, ali u praksi to neće doneti mnogo bolji rezultat jer nema propisanih kriterijuma.

Neposredno pre praznika iz udruženja „Nauči me“ pozvali su se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i zatražili od osnovnih i srednjih škola u Srbiji da podele informaciju o tome da li su iskoristili svoje da samostalno donesu interni pravilnik o kriterijumima za izbor kandidata u najužem krugu kada se radi o prijemu u stalni radni odnos. Ukoliko bi škola odgovorila pozitivno na ovo pitanje, u istom zahtevu stoji molba da taj pravilnik podele sa udruženjem. Ovaj zahtev stigao je na adresu skoro 1600 osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

„Ne čudi nas podatak koji smo istraživanjem dobili: samo 8 od 1600 škola donelo je bilo kakav pravilnik koji obavezuje direktora i izabranu komisiju. U razgovoru sa direktorima saznali smo da je ovo pitanje i za njih izvor nezadovoljstva i stresa jer smatraju da u kriterijumi moraju biti isti za sve i da u tom smislu treba da budu deo zakona, a ne pojedinačna stvar škole. Svesno smo da, na primer, Republika Srpska takav pravilnik sa listom kriterijuma koji se boduju, ima u zakonu o obrazovanju. Bez jasnih kriterijuma ceo proces je netransparentan, a žalbeni proces takođe obesmišljen, jer ne znate na šta se žalite, pa su svi kandidati „jednako odlični“. Imamo informacije da mnoge škole gube procese protiv nezadovoljnih kandidata, što šteti ionako tankom budžetu za obrazovanje koji bi svakako mogao biti bolje upotrebljen.“

Iz udruženja „Nauči me“ saznajemo da su za sada, uz podršku kabineta premijerke, dobili poziv na sastanak sa prvim podpredsednikom vlade i ministrom prosvete Brankom Ružićem, ali i to da očekuju poziv predstavnika Odbora za obrazovanje, tehnološki razvoj i informatičko društvo Skupštine Republike Srbije.

„Odbor je deo Skupštine koja je zakonodavno telo u našem pravnom sistemu, a mi želimo da ukažemo na probleme koji se tiču legislative. Naša inicijativa uključuje roditelje, učenike i celu struku. Želimo da razgovaramo sa svim relevantnim institucijama i pojedincima u našem društvu i da im skrenemo pažnju: „ZVONI ZA BOLJE OBRAZOVANJE“, vreme je da se svi okupimo i rešimo problem koji utiče na budućnost svih nas.