Praznici i tradicija

Praznici… čarobno doba godine. Mirisi kolača, osvetljen i okićen grad, pokloni, druženja… sve to u većini nas izaziva osećanje radosnog iščekivanja i uzbuđenja. Onu posebnu čar osećaju samo deca. Većina ljudi svoje najlepše uspomene iz detinjstva veže upravo za novogodišnje i božićne praznike.

Foto: Canva

Praznici svakako predstavljaju idealno doba za provođenje više vremena sa svojom decom. Kroz porodičnu povezanost, tradiciju i događanja dete razvija sopstveni identitet, emocionalnost, socijalizaciju i pripadanje, i tako zadovoljava potrebe za osećajima ljubavi, poštovanja, uvažavanja i prihvatanja.

Upravo praznično razdoblje (od Svetog Nikole do Božića) pruža izuzetnu priliku za razvijanje porodične tradicije, odnosno omogućava detetu usvajanje pozitivnih roditeljskih iskustava vezanih za praznike, čime se dete uči da poštuje jednostavne ali posebne životne trenutke i prihvata značaj međusobnih odnosa u svom životu.

Kako razviti porodičnu tradiciju?

Kad roditelji (ili bake i deke) detetu pričaju o prazničnim događajima i ljudima iz njihovog detinjstva, svi ti događaji i osobe postaju deo unutrašnjeg, emocionalnog sveta deteta. Važan deo porodične tradicije je svakako i ponavljanje aktivnosti, odnosno porodični rituali. Deca najbolje uče putem ponavljanja: rituali pokreću aktivnosti, a deca vole ponavljanje jer im pruža osećaj sigurnosti. Naime, da bi se dete osećalo sigurno, potrebno mu je da je njegov svakodnevni svet predvidljiv. Rituali i porodični običaji, kako svakodnevni tako i oni posebno vezani uz praznike, stvaraju veći osećaj sigurnosti i prijatnosti u životu deteta, što sve pozitivno utiče na njegov razvoj u samopouzdanu, prilagođenu i zrelu odraslu osobu. Nastojte iz godine u godinu da ponavljate neki deo prazničnih rituala, npr. zajedničko pravljenje i slanje čestitki, vreme kićenja kuće i podele poklona, zajedničko pravljenje kolača, šetnja gradom na prvi dan Nove godine, odlazak u crkvu na Božićno jutro i slično.

Potrudite se da uključite dete u što više zajedničkih aktivnosti, neka pomogne u kićenju jelke ili pravljenju kolača, pohvalite ga (bez obzira na izgled jelke i ukus i izgled kolača), neka se oseća korisno i ponosno; time se razvija njegovo samopouzdanje i samostalnost. Starijem detetu dozvolite da se „odmori“ od škole, ovo je za njega ipak vrlo uzbudljivo doba godine, pa i ono zaslužuje svoj „godišnji odmor“.

Ukoliko vam „nedostaje“ porodične tradicije, nikad nije prekasno da počnete. Pitajte svoju decu šta bi vojeli da rade svake godine. Ukoliko ne možete da usaglasite predloge ukućana počnite proslavu na više načina, tako da svaki član porodice oseća da je važan deo slavlja.

Poklanjanje

Poklanjanje svakako predstavlja važan deo praznika. Osim što kroz čin poklanjanja deca ispunjavaju neke od svojih velikih želja, takođe mogu da razmišljaju o tome šta može da razveseli druge ljude i o tome šta je važno ljudima do kojih im je stalo. Veselje dragih ljudi prilikom otvaranja poklona u koje je dete uložilo svoj trud mu svakako može učiniti praznike još radosnijim i vrednijim.

Naravno, ne morate sve poklone kupovati u prodavnicama i tržnim centrima. Naučite svoju decu kako da svoje poklanjanje „oboje“ pravom vrednosti i osećanjima. Izrada njihovih ličnih poklona može im pomoći da iskažu koliko im je do određene osobe stalo, pa da ceo proces poklanjanja bude još vredniji i za njih same i za onoga ko poklone dobija.

Zajedno s decom napravite poklone. Pomozite deci da naprave svoje lične kolaže, crteže, slike…, pa ih uokvirite okvirima koje su deca sama ukrasila; napravite ukrase od gužvanih salveta, bombona (okačite bombone na končić – deca mnogo vole bombone na jelci) ili napecite veliku količinu domaćih kolača (naravno, sve u saradnji s detetom) … Mogućnosti su nebrojene!
Umesto poklanjanja predmeta, učite decu da poklanjaju svoje vreme. Na primer: baka bi možda cenila unukovu pomoć u pospremanju podruma, ili bi dedi bilo korisno objasniti kako da koristi internet, ili pospremanje garaže sa tatom, ili pomoć mami u kuhinjskim poslovima… Neka deca poklone čestitke sa upisanim vremenom koje poklanjaju. U ovo vreme zauzetosti i pomanjkanja slobodnog vremena, ovakvi pokloni mogu biti itekako vredni.

Važno je zapamtiti da deca uče po modelu svojih roditelja, odnosno imitiraju roditeljsko ponašanje i sistem vrednosti i razmišljanja. Pokažite svojoj deci da praznici mogu biti ispunjavajuće i radosno doba godine, a ne stresan i iscrpljujući maraton po tržnim centrima, pa spremanje, pa gosti, pa “pusti me još malo dok popijem kafu”, “izađi dok popušim cigaretu”, “sačekaj dok odrasli pričaju”, “ne može čovek od vas ni film da pogleda!”…

Od njihovog ranog detinjstva naglašavajte da nije bitno dobiti hrpe poklona, već davati i primati od srca. Ranim uvođenjem tradicija koje naglašavaju pravo značenje praznika, možete pomoći u oblikovanju načina na koji dete gleda na praznično razdoblje i na to šta znači davati i primati tokom cele godine.

Izvor: Roditelj Srbija