Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u nedeljnom gostovanju na TV Prva da će, pre nego što napusti predsedničku funkciju, nastojati da kroz Skupštinu Srbije provede izmene obrazovnog sistema, pre svega visokog obrazovanja.
„Ja mislim da svaki roditelj ima pravo da razmišlja o budućnosti svog deteta. Pre nego što podnesem ostavku, daću sve od sebe da obezbedim većinu u Skupštini za promenu obrazovnog sistema, posebno visokog u Srbiji. Hoću da imamo konkurenciju, da deca koja imaju manje para mogu da se školuju na univerzitetima koji su bolji nego mnogi naši. A naše ćemo da popravljamo. Uradiću to da prođe kroz Skupštinu, taman da me streljaju kada pobede, da imaju razlog“, rekao je Vučić.
Izjava je upućena u kontekstu reagovanja roditelja na najavu da bi učenici mogli posetiti projekat EXPO.
U posebnom obraćanju na TV Pink Vučić je ustvrdio i da su protesti u prethodnih godinu i po dana, po njegovim rečima, „razorili“ obrazovni sistem, ali da su time „otvorena vrata za promene“. Profesore koji su podržali blokade opisao je kao odgovorne za „zlodela protiv Srbije“.
Kada je reč o konkretnim planovima, Vučić je pomenuo otvaranje Srbije za strane univerzitete koji bi bili konkurencija domaćim, uz istovremeno „popravljanje“ postojećih. Najava da će se domaći univerziteti „popravljati“ pokrenula je pitanje na koji način i pod čijim rukovodstvom.
Profesorka Biološkog fakulteta Biljana Stojković ocenila je da Vučić traži način kako da uguši Univerzitet u Beogradu i na ključne pozicije postavi sebi lojalne ljude. Profesor Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković dodao je da se radi o politički uslovljavanom prelasku kadrovaca u savete fakulteta, ocenjujući da je u obrazovanju „previše politizacije i igre sa nečim što je ključni razvojni standard“.
Izjave dolaze u vreme otvorenog sukoba između vlasti i akademske zajednice koji traje od jeseni 2024, kada su studenti i deo profesora pokrenuli blokade u znak protesta zbog tragedije u Novom Sadu, u kojoj je u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici život izgubilo 16 osoba. Tokom tog perioda, delu prosvetnih radnika koji su podržali proteste umanjene su zarade ili su ostali bez celokupnih primanja.
Stanje visokog obrazovanja u Srbiji prati više zabrinjavajućih trendova. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupan broj upisanih studenata smanjen je sa oko 261.000 u 2015. na oko 246.000 u 2024. godini — pad od gotovo šest odsto za deceniju.
Istovremeno, broj državnih visokoškolskih ustanova opao je sa 123 na 103, dok privatne ustanove beleže rast udela.
Na međunarodnim listama, Univerzitet u Beogradu — najveća i najstarija visokoškolska institucija u zemlji — nalazi se na 387. mestu CWUR liste, među 1,9 odsto najboljih svetskih univerziteta od ukupno više od 21.000 rangiranih. Novosadski univerzitet rangiran je na 1.121. mestu, Kragujevački na 1.560, a Niški na 1.812.
Vučić je ranije saopštio da planira da podnese ostavku na mestu predsednika u roku od tri do četiri meseca.











Najava reforme visokog obrazovanja, sa mogućnošću otvaranja ogranaka stranih univerziteta u Srbiji, otvara pitanje strateškog pravca u kojem se razvija domaći akademski sistem. Umesto da se posmatra kao tehničko proširenje ponude, ovakav potez podrazumeva preispitivanje odnosa između postojećih institucija, njihovih kapaciteta i dugoročnih ciljeva obrazovne politike.
Javni univerziteti u Srbiji raspolažu značajnim kadrovskim i naučnim potencijalom, uz činjenicu da deo studijskih kapaciteta ostaje nedovoljno iskorišćen. Beogradski univerzitet, kao vodeća akademska institucija u zemlji, nalazi se u grupi najbolje rangiranih univerziteta u svetu, što pokazuje da postoji već razvijen sistem koji ostvaruje prepoznatljive rezultate u međunarodnom akademskom prostoru. U tom kontekstu, pojava paralelnih institucionalnih modela kroz strane ogranke otvara prostor za razmatranje odnosa između unapređenja postojećeg sistema i njegovog institucionalnog umnožavanja.
Posebnu težinu ima odnos između državnih i privatnih univerziteta u domaćem sistemu. Državni fakulteti počivaju na dugoj akademskoj tradiciji, uz selekciju nastavnog kadra zasnovanu na naučnim rezultatima, istraživačkom radu i institucionalnim standardima. Privatni univerziteti u Srbiji funkcionišu u okviru profitnog modela, u kojem se akademska organizacija prilagođava tržišnim okolnostima. Nasuprot tome, vodeći svetski privatni univerziteti, posebno u Sjedinjenim Državama, zasnovani su na neprofitnom principu, snažnim zadužbinama i dugoročnoj naučnoj strategiji, što im obezbeđuje visok nivo stabilnosti i akademske selekcije.
Uvođenje stranih univerzitetskih ogranaka u domaći sistem otvara i pitanje vrednosti i ekvivalencije diploma. Diploma stečena u matičnoj zemlji univerziteta počiva na neposrednoj integraciji u akademsku zajednicu, istraživačke centre i nastavni kadar koji oblikuje identitet te institucije. U uslovima u kojima se isti program realizuje u drugoj državi, uz lokalnu organizaciju nastave, značajnu ulogu dobija način na koji se obezbeđuje jedinstvo standarda, kao i stepen podudarnosti sa programom matične institucije.
Kadrovska struktura predstavlja dodatni element razmatranja. Nastava u ograncima stranih univerziteta najčešće se oslanja na lokalno angažovan nastavni kadar, uz ograničeno prisustvo profesora sa matičnih institucija. U takvom modelu, ključno mesto zauzima pitanje prenosa akademskih standarda, kao i očuvanja jedinstvene metodološke i naučne prakse koja karakteriše matični univerzitet.
U širem okviru, obrazovna politika dobija značaj razvojnog izbora između jačanja postojećih institucija i uvođenja paralelnih struktura. Jedan pristup počiva na unapređenju državnih univerziteta, ulaganju u naučnu infrastrukturu, podršci nastavnom kadru i širenju istraživačkih kapaciteta. Drugi pristup podrazumeva integraciju stranih institucija u domaći sistem, uz promenu postojeće akademske arhitekture i uvođenje novih obrazovnih modela.
U tom kontekstu, prioritet treba i mora da ima (ukoliko je zaista cilj jačanje obrazovanja) usmeravanje razvoja ka osnaživanju postojećih državnih univerziteta, kao proverenih i međunarodno prepoznatih nosilaca akademskog sistema. Ulaganje u njihove kapacitete, unapređenje uslova rada i podizanje naučne produktivnosti predstavljaju temelj dugoročnog razvoja obrazovanja. Takav pristup omogućava kontinuitet, stabilnost i unutrašnje jačanje sistema, uz očuvanje institucionalnog integriteta koji već postoji i koji je već potvrđen u akademskom prostoru.
Niste napisali da su ostali bez dela plate jer nisu radili. Uskrstilo su deci nastavu i oštetili ih, a po zakonu deca imaju pravo na školovanje
a o cemu pricati vise? kada se ionako sve zna..
Studenti ne placaju drzavni univerzitet placa se samo privatni. Tako da deca sa manje novca mogu samo da studiraju drzavne fakultete. Politicari nemaju kapaciteta da dovedu Harvard ili Sorbonu kvalitetne. Fakultete i nastavnike rangiraju medjunarodne asocijacije a ne SNS i Vucic. Vise novca dati fakultetima da mogu da kupe dobru opremu za rad sa studentima.
Nisu radili, nisu zaradili, pa je čudno da su bilo šta primili. Po zakonu, nisu trebali da prime zaradu, jer to nije bio čak ni vid štrajka, već potpuna blokada fakulteta, pri čemu su, oni koji su hteli da uče i polažu ispite, lišeni svog ustavnog prava. Šta bi bilo , da su medicinski radnici blokirali zdravstvene ustanove, da su vaspitači zatvorili vrtiće, da su pekari prestali da isporučuju hleb i da ne nabrajam više, samo da pitam šta bi profesori i studenti koji bi i dalje da blokiraju fakultete, rekli na to. Ako vam se ne sviđa vlast, pobedite na izborima, pa da vidimo kako će te vi da radite. Ali vas , očigledno ne interesuju izbori, jer da nije tako, vi bi započeli kampanju. Sve što znate da pričate je Vučić ovo , Vučić ono. Ja kao građanin Srbije, nikada nisam i neću dati glas onima koji nemaju program. Dokažite da vam nije cilj da napravite haos posle izbora i da silom dođete na vlast. Sebe nazivate elitom, a svi ostali su ćaci. Ne bih se složila sa vama , da su oni koji nisu za vas, botovi, sendvičari, ćaci i oni to upravo i dokazuju time što ne glasaju za vas. Pametan čovek bira program , a budala bira nasilnike i “ pljuvače“ . Onaj ko voli Srbiju , podržao bi i Ekspo, koliko god da ste protiv toga, loš marketing za taj projekat, samo može da nanese štetu budžetu, što znači i svima nama. I još mnogo primera može sa navesti u vezi toga da radite sve protiv Srbije. Razuverite me, radovala bih se.
BRAVO BRANKA ZA KOMENTAR. Saglasan sam sa Vama u potpunosti. Samo da dodam da Presednik nije pominjao ostavku vec izbore, sto dovoljno govori o uredniku teksta.
Tako je preCedniče,samo napred, uništi ono malo što je ostalo…udri bičem još jače…samo jednu stvar,moli boga da se ovaj narod ne zainati
Pobrkali ste lončiće Branka,
nisu zaposleni blokirali fakultete nego studenti, tj. korisnici fakulteta, zaposleni su ih podržali ili ne.
Isto tako i sa zdravstvenim ustanovama i vrtićima koje navodite – šta bi bilo da su korisnici usluga , a ne zaposleni blokirali te ustanove – žrtvovali sebe za više ciljeve Branka, da li možete da dobacite dalje od sopstvenog komfora?
Da školujete više ćacija? Malo ih je?
dobili smo novog ministra prosvete
„otvaranje Srbije za strane univerzitete koji bi bili konkurencija domaćim, uz istovremeno „popravljanje“ postojećih. “
„Otvaranje“ za strance jednako kao što je otvoreno-liberalizovano tržište svega u Srbiji od luka i paradajza do udžbenika je siguran put za gašenje i ukidanje našeg proizvoda i proizvođača, dokazano!