Često se u javnosti može čuti da su nastavnici svuda u svetu slabo plaćeni, naročito oni koji rade u državnim školama. Ta tvrdnja deluje ohrabrujuće u sredinama u kojima je prosveta potcenjena i marginalizovana, ali ona nema utemeljenje u stvarnosti. U brojnim evropskim zemljama, kao i u delovima SAD, nastavnički poziv je stabilna, respektabilna i veoma pristojno nagrađena profesija.
Prema poslednjem izveštaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Luksemburg je zemlja sa ubedljivo najbolje plaćenim nastavnicima na svetu. Početna godišnja plata nastavnika u osnovnoj školi iznosi oko 70.000 evra, odnosno preko 5.800 evra mesečno. Sa 10 godina staža plata raste za oko 20.000 evra, a sa 15 godina staža za čak 31.000 evra. Posle 30 godina rada, nastavnici dostižu preko 120.000 evra godišnje, što znači više od 10.000 evra mesečno. U srednjim školama te brojke su još više. Ovakvi podaci jasno pokazuju kako jedno društvo vrednuje znanje i ulogu nastavnika.
Švajcarska sledi odmah za Luksemburgom – učitelji na početku karijere zarađuju oko 60.000 evra godišnje, nastavnici u višim nivoima oko 65.000, dok iskusni profesori u srednjim školama primaju preko 110.000 evra godišnje, što je više od 9.000 evra mesečno.
Nemačka se takođe visoko kotira: prosvetni radnici u osnovnim školama zarađuju između 70.000 i 90.000 evra, a u srednjim školama od 78.000 do 108.000 evra godišnje. To znači da iskusan nastavnik u Nemačkoj može da ima mesečnu platu i do 9.000 evra bruto.
Austrija, Norveška, Švedska, Holandija, Francuska, Španija – sve su to zemlje u kojima nastavnici uživaju stabilna primanja i poštovanje, mada Francuska u tom smislu nešto zaostaje. U Austriji plata nastavnika počinje sa nešto manje od 50.000 evra godišnje, ali se vremenom može i udvostručiti. U Skandinaviji se kreće od 40.000, sa mogućnošću da se dostigne 60.000 evra godišnje. U Francuskoj nastavnici zarađuju od 2.500 do preko 4.500 evra mesečno, dok je u Španiji mesečna plata oko 3.500 evra.
Čak i unutar Evropske unije, prosek za nastavnike u osnovnim školama kreće se između 34.000 i 57.000 evra godišnje, a u srednjim od 35.000 do 62.000 evra, što ih u velikom broju zemalja pozicionira iznad nacionalnog proseka.
Naravno, postoje i izuzeci. U Poljskoj, recimo, prosečna plata nastavnika se kreće od 1.500 do nešto više od 2.500 evra mesečno, što je ispod zapadnoevropskih standarda, ali i dalje iznad primanja u prosveti u mnogim zemljama van EU.
Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, situacija je kompleksnija. U nekim saveznim državama poput Njujorka, Masačusetsa ili Kalifornije, nastavnici u javnim školama sa višegodišnjim iskustvom zarađuju preko 90.000 dolara godišnje. Ipak, u većini američkih država plate su skromnije – između 55.000 i 70.000 dolara godišnje, što ih stavlja, generalno, na nivo opšteg proseka. Uprkos tome, u SAD i Velikoj Britaniji postoji veliki broj privatnih škola visokog kvaliteta, u kojima su plate nastavnika višestruko veće, a rezultati učenika na nacionalnim i međunarodnim testiranjima – često impresivni.
Sve ovo pobija ustaljenu frazu da su nastavnici svuda slabo plaćeni. U razvijenom svetu, oni su često iznad proseka – i platom, i statusom, i stepenom odgovornosti. To se ne događa slučajno. Tamo gde se u nastavnike ulaže, rezultati učenika su bolji, interesovanje za prosvetu veće, a kvalitet obrazovanja stabilno visok.
Sistemi koji nastavnike plaćaju simbolično, dobijaju upravo to – simbolično obrazovanje. Odliv kvalitetnog kadra, slabi rezultati na međunarodnim testiranjima i opšta ravnodušnost prema znanju neizbežne su posledice.
Često se pokušava relativizovati uloga škole. Ponavlja se kako škola nije samo mesto za sticanje znanja, već i prostor za „stvaranje dobrih ljudi“. Ali šta to konkretno znači? Da li je to eufemizam za neobrazovane, pasivne i pojedince kojima se lako upravlja? Škola nije terapijska zajednica. Njen primarni zadatak je obrazovanje. Ona može da kanališe vaspitne procese, ali ne može i ne treba da zameni porodicu, kao što ne može da menja urođene osobine pojedinca.
Zato je akcenat na profesionalizmu, znanju i rezultatima nastavnika. Ostalo je sekundarno. Nastavnik pre svega mora biti stručnjak. Njegova uloga nije da bude drug ili animator, već neko ko zna, ume i vodi. A da bi to mogao da bude – mora imati društveno priznanje, institucionalnu podršku i platu dostojnu svog zadatka.
Upravo to razvijene zemlje i rade. Tamo se škola shvata ozbiljno – kao temelj budućnosti, a ne kao prostor za improvizacije. Nastavnici se ne ubeđuju da je njihova uloga važna – oni to osećaju svakog dana, jer su plaćeni, podržani i uvaženi. I zato im sistemi veruju. Zato i postižu rezultate.
Autor je prof. srpskog jezika i književnosti iz Bora
Mi gledamo zemlje gde su nastavnici najmanje placeni.Za to su plate nasih nastavnika godinama ispod proseka dok svi drugi u budzetu su iznad proseka .U ozbiljnim drzavama je obrazovanje stub drzave kod nas nije ninoga od stuba.Rezultat se vidi propali smo i dotakli dno.Nema napretkabdok se ne resi pitanje kupljenih diploma.Da se poniste i kazne oni koji su kupili i koji su ih prodavali
Imate li vi, Veljo, konkretna saznanja o „kupljenim diplomama“, to jest, o „onima koji su kupili i koji su ih prodavali“?
Verovatno Vi posedujete dokaz.
Nastavnica diplomom drzavnog fakulteta
Autor teksta nije naveo kolike su plate u ostalim sektorima u navedenim državama. Da je naveo video bi da je situacija slična kao kod nas. U mnogim zemljama Zapada univerzitetsko obrazovanje se mnogo plaća i zbog toga nema viška prosvetnih radnika.
Još osamdesetih je SFRJ bila treća u svetu po broju studenata iza SSSR-a i skandinavskih zemalja.
Bravoooo za sve nastavnike u stranim zemljama koji su plaćeni kako treba i zaslužuju. Bravoo za povećanje zarada prema broju godina radnog staža.
Neka takav sistem zaživi i u našoj zemlji. Obrazovanje je ključna karika za sve ostale grane ,privredne i privatne.
Srdačan pozdrav!
Da živimo zdravije,lepše i bolje.
a stone kazete puno radno vreme ne kao kod nas 4 sata.to je bruto plata.uostalom mozete otici siroko vam polje.kad platite stan 2000 ostace vam sipak.
Slazem se da bi plate u prosveti trebalo da budu vece.Jedna digresija u odnosu na plate na zapadu lojecste naveli u tekstu . To su plate u bruto iznosu tako da nisu bas tolike kolike ste napisali.
Pozdrav
I brutto je isto tvoja plata i to ti zaradjujes. Svuda u EU se sa poslodavcem dogovara brutto zarada. Npr u Nemackoj poslodavac ne zna unapred kolika ce tvoja netto plata biti jer to zavisi od mnogo faktora i uvek se prica u brutto iznosu. Upravo se od bruto prihoda gradjana placa nastavnik policajac, sluzbenik u opstini. Ljudi u Srbiji nemaju svest o tome sta brutto zarada znaci i to je lose jer ne znaju kuda odlazi njihov novac koji su zaradili gledajuci samo netto cifru.
Sto se prosvetnih radnika u vecini zemalja EU tice, to mogu da budu samo oni koji su najbolji medju najboljima,pogledajte sistem za izbor buducih prosvetara u Finskoj cije je skolstvo jedno od najboljih u svetu.
Za svojih 40 i kusur godina zivota kod nas su se prosvetni radnici bunili samo za svoje plate a ne da bilo sta unaprede za decu. Odavno neodgovaraju za svoj rad, vazna im je licna reputacija a direktorima reputacija skole pa se ocene peglaju i prepeglavaju po potrebi a napisane ocene nemaju uporiste u znanju dece. Roditelje znanje i ne zanima nego je stvar prestiza da dete bude 5,00. Dakle svako juri sta je njemu licno bitno a deca pojma nemaju a vreme prolazi. Osoblje skole se bavi politikom a ne nastavom, daj da udarim recku, jedna generacija manje do penzije.
Tačno ste sve napisali! Muka mi je od neradnika. Ako im ne valja, neka traže drugi posao. Super im je, tezgare, drže časove, rade trudnička 4 sata, odmori, vikendi. Mi učimo sa decom, plaćamo časove i sl.