MPN: Posvećujemo posebnu pažnju razvoju stavova i navika učenika koji se odnose na zdrave stilove života

Reagujući na tekst danas objavljen na našem portalu, a na temu asortimana u školskim prodavnicama, Ministarstvo prosvete obratilo nam se sa molbom da temu proširimo i dodatno razjasnimo.

Foto: Canva

Iz Ministarstva objašnjavaju da je ishrana učenika u osnovnoj školi regulisana je Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Bliži uslovi za organizovanje, ostvarivanje i praćenje ishrane učenika u osnovnoj školi propisani su Pravilnikom za organizovanje, ostvarivanje i praćenje ishrane učenika u osnovnoj školi, u čiju izradu je uključeno i Ministarstvo zdravlja. 

“Škola u okviru školskog objekta, u saradnji sa savetom roditelja škole, organizuje ishranu za učenike i može da, u dogovoru sa jedinicom lokalne samouprave i donatorima obezbedi za sve učenike besplatnu ishranu u celini ili delimično. Za ostvarivanje ishrane učenika u školi odgovorne su stručne službe škole i zaposleni na poslovima pripremanja i serviranja hrane. Takođe, poslove praćenja ishrane učenika u školi, obezbeđuje zaključivanjem ugovora sa nadležnim zavodom/institutom za javno zdravlje. Škola može da organizuje ishranu učenika na više načina: pripremanjem obroka u sopstvenoj kuhinji, u saradnji sa drugim ustanovama obrazovanja i vaspitanja koje imaju organizovanu ishranu učenika pripremanjem obroka u sopstvenoj kuhinji ili korišćenjem usluga ponuđača koji se bave proizvodnjom i distribucijom obroka.” – stoji u saopštenju koje nam je uputilo Ministarstvo prosvete. 

Kako objašnjavaju, planiranje ishrane učenika vrši se u skladu sa normativom ishrane učenika u školi, koji čini sastavni deo Pravilnika za organizovanje, ostvarivanje i praćenje ishrane učenika u osnovnoj školi.

“Propisano je da struktura dnevne ishrane učenika treba da obezbedi odgovarajuće zadovoljenje energetskih i nutritivnih potreba, kroz: zastupljenost svih grupa namirnica, sa određenim udelom u odnosu na ukupni dnevni energetski unos, zastupljenost svih hranljivih materija (makronutrijenata) u određenom procentualnom odnosu, zastupljenost minerala i vitamina (mikronutrijenata) u preporučenoj količini/vrednosti i raspodelu ukupne energije u kcal, odnosno kJ, podeljene na odgovarajući broj dnevnih obroka u određenom procentualnom odnosu. Takođe, regulisano je da škola u skladu sa svojim mogućnostima organizuje i ishranu učenika sa posebnim nutritivnim potrebama, na osnovu izveštaja doktora medicine specijaliste određene grane medicine koji sadrži podatke o preporučenim, odnosno namirnicama koje je potrebno isključiti iz ishrane.” – navodi se u odgovoru Ministarstva.

Takođe, redosled i vreme serviranja obroka planiraju se u zavisnosti od dužine vremena boravka učenika u školi, odnosno od vremena dolaska i odlaska učenika u školu, u skladu sa organizacijom nastave predstavlja dnevni ritam ishrane. Pojedinačni obroci serviraju se u određenim vremenskim intervalima, u skladu sa fiziološkim potrebama učenika.

Osim toga, kažu, sprovodi se spoljna i unutrašnja kontrola organizacije i ostvarivanja ishrane učenika u školi.

Spoljna kontrola, između ostalog obuhvata i: kontrolu kvaliteta obroka i kontrolu sanitarno-higijenskih uslova pripreme i distribucije hrane u skladu sa NASSR standardima ili u skladu sa principima dobre higijenske i proizvođačke prakse, na osnovu procene rizika, koja podrazumeva: analizu mikrobiološke ispravnosti briseva uzetih sa radnih površina, pribora, ruku i noseva zaposlenih u kuhinjama; kontrolu mikrobiološke ispravnosti namirnica i gotovih obroka. Unutrašnja kontrola obuhvata: kontrolu namirnica pri prijemu, kontrolu dokumentacije – atesta o zdravstvenoj bezbednosti i deklaracija dostavljenih namirnica i kontrolu pripreme i distribucije hrane. Unutrašnju kontrolu obavljaju zaposleni u školi zaduženi za prijem, pripremanje i serviranje obroka.

“Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, iz svega navedenog, posvećuje posebnu pažnju razvoju stavova i navika učenika koji se odnose na zdrave stilove života, koji podrazumevaju i način ishrane. Propisi koji uređuju oblast ishrane postavili su dobar okvir za pravilnu i kvalitetnu ishranu učenika. Njihova dosledna i široka primena daje rezultate.” – zaključak je saopštenja.