Pismenost NIJE samo tehnička veština. Ona je STIL života i način ličnog i društvenog napretka. Ona je OSNOVA obrazovanja i kulture

Foto: Canva

Svakog 8. septembra u svetu se obeležava Međunarodni dan pismenosti. Ovaj datum ustanovljen je 1965. godine na Svetskoj konferenciji ministara obrazovanja, a Unesko je već sledeće godine počeo sa njegovim zvaničnim obeležavanjem.

Cilj je da se skrene pažnja na globalni status pismenosti i obrazovanja odraslih, kao i na problem nepismenosti, koji je i dalje prisutan u velikom delu sveta. Ovogodišnja tema je „Promovisanje pismenosti u digitalnom dobu“.

Pismenost kao ljudsko pravo

Pismenost je više od sposobnosti čitanja i pisanja – ona je temeljno ljudsko pravo, neodvojivo od prava na obrazovanje. Opšta deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine prepoznala je obrazovanje kao univerzalno pravo, a samim tim i pismenost. Kasnije deklaracije, poput one iz Persepolisa (1975) i Hamburga (1997), istakle su da pismenost nije sama sebi svrha, već mehanizam za ostvarivanje drugih ljudskih prava i za aktivnu ulogu pojedinca u društvu.

Pismenost u digitalnom dobu

Digitalizacija menja način na koji učimo, radimo i komuniciramo. Ona može biti snažan saveznik u širenju pismenosti, naročito za marginalizovane grupe. Istovremeno, postoji rizik da ljudi koji nemaju pristup digitalnim alatima budu dvostruko isključeni – i iz tradicionalnih oblika učenja, i iz prednosti koje donosi digitalno doba.

Zato je danas neophodno, uporedo sa sposobnošću čitanja i pisanja, razvijati i digitalnu pismenost – veštinu bezbednog i kritičkog korišćenja informacija, prepoznavanja pouzdanih izvora i snalaženja u sve složenijem medijskom okruženju.

Izazovi i brojke

Uprkos napretku, prema podacima Uneska, najmanje 739 miliona mladih i odraslih u svetu i dalje nema osnovne veštine pismenosti. Četvoro od desetoro dece ne dostiže minimalne veštine čitanja, a više od 270 miliona dece i adolescenata nije išlo u školu u prethodnoj godini.

U Srbiji, prema poslednjem popisu iz 2023. godine, broj nepismenih lica starijih od 10 godina je blizu 38 000, što čini 0,63 odsto stanovništva. Nepismenih žena je mnogo više – čak 71 odsto.

Pismenim se smatra svako lice od 10 i više godina koje je završilo najmanje  4 razreda osnovne škole, kao i svako lice koje pohađa školu u vreme sprovođenja popisa. 

Drugim rečima, među pismenima svakako ima i onih koji se, prema malo strožim kriterijumima, tu ne bi mogli svrstati, jer svakodnevni život i školska iskustva pokazuju da nekada ni završena osnovna škola ne mora biti garancija pismenosti.

Pismenost kao stil života

Stručnjaci ističu da pismenost nije samo tehnička veština, već stil života i način ličnog i društvenog napretka. Ona je osnova obrazovanja i kulture, ali i praktični alat bez kojeg čovek teško može funkcionisati u savremenom svetu.

Naglašava se i značaj praktične upotrebe jezika – ono što učimo u knjigama potrebno je preneti u svakodnevne situacije. Upravo taj korak, od teorije ka praksi, često nedostaje u obrazovanju i predstavlja ključnu kariku u borbi protiv nepismenosti.

Aktivnosti i podsticaji

Povodom Međunarodnog dana pismenosti, širom sveta, kao i u našoj zemlji, organizuju se radionice, izložbe i čitalačke aktivnosti za decu i odrasle. Cilj svih ovih programa jeste da se podstakne ljubav prema čitanju, negovanje jezika i razumevanje pismenosti kao jednog od najvažnijih životnih alata.

Međunarodni dan pismenosti je prilika da se podsetimo da ovaj zadatak nikada nije završen. Borba protiv nepismenosti zahteva stalno ulaganje u obrazovanje, razvoj kreativnih pristupa i praktičnu primenu znanja – od najranijeg uzrasta, pa sve do odraslog doba.

Poruka nastavnicima i roditeljima

Za nastavnike i roditelje ovaj datum je podsećanje da je svako čitanje sa detetom, svako ohrabrivanje da piše, svako zajedničko preispitivanje značenja reči i svaki napor ka ovladavanju digitalnom pismenošću predstavlja korak ka većoj pismenosti. Ona jeste školska obaveza, ali i trajna životna veština koja gradi kritičko mišljenje, kreativnost i samopouzdanje. Upravo u tome leži odgovornost svih nas – da svojim primerom i podrškom pomognemo deci da otkriju snagu reči, bogatstvo jezika i nove životne horizonte.

Autor je prof. srpskog jezika i književnosti iz Bora